Na internetu danas postoji više konkurentnih veb pretraživača nego ikada pre, a mnogi od njih su namenjeni specifičnim grupama korisnika. Jedan od takvih primera je Brave, koji se otvoreno fokusira na privatnost korisnika i dolazi sa radikalno novim pristupom onlajn oglašavanju.
Brave je zasnovan na Chromiumu, otvorenom kodu koji predstavlja osnovu Google Chrome-a. Ali, da li je to dovoljno dobro? I za one koji koriste Google Chrome, da li je vredno preći na Brave?
Kratak pregled istorije Brave-a
Kada su Brendan Eich i Brian Bondy osnovali Brave 2015. godine, njihov cilj je bio da reše problem koji su smatrali najvećim nedostatkom savremenog interneta: nametljivo oglašavanje.
Oglašavanje je gorivo koje pokreće savremeni internet, omogućavajući veb sajtovima i digitalnim kreatorima da zarađuju od svog sadržaja, bez da naplaćuju korisnicima za svaki pročitani članak ili odgledani video. Međutim, Eich i Bondy su smatrali da ono ima značajne nedostatke, navodeći potencijalno narušavanje privatnosti od strane reklamnih pratioca, kao i negativan uticaj na celokupno korisničko iskustvo.
Prvo izdanje Brave-a pojavilo se u jeku dva značajna trenda, koji su na kraju definisali ovaj novi pretraživač.
Prvo, revolucija kriptovaluta bila je u punom zamahu. Kompanije i pojedinci – poput pseudonimnog Satoshija Nakamota – kreirali su sopstvene decentralizovane kriptovalute, koje su brzo dostigle tržišnu kapitalizaciju od milijardu dolara. Drugo, tehnologija za blokiranje oglasa postala je opšte prihvaćena. Do sredine decenije, milioni ljudi su blokirali oglase na internetu na svim pretraživačima, desktop računarima i mobilnim uređajima.
Brave je bio jedan od prvih pretraživača koji je uključio ugrađene blokatore oglasa i pratioca, nadmašivši čak i Operu. Takođe je došao sa sopstvenom kriptovalutom, poznatom kao BAT (ili Basic Attention Token), omogućavajući korisnicima da nagrade sajtove i kreatore čiji sadržaj im se dopada.
U suštini, Brave želi da preoblikuje način na koji internet funkcioniše: ne samo u smislu upotrebljivosti, već i na ekonomskom nivou. To je nesumnjivo radikalna vizija, ali ništa manje se ne bi ni očekivalo, s obzirom na osnivački tim.
Brendan Eich je pronalazač JavaScript programskog jezika i suosnivač Mozilla fondacije, koja je kreirala popularni veb pretraživač Firefox. Takođe je kratko bio izvršni direktor fondacije, pre nego što je podneo ostavku nakon burne kontroverze u vezi sa njegovim političkim donacijama. Brian Bondy je takođe bivši zaposleni u Mozilli, a proveo je neko vreme i u edukativnom startapu Khan Academy.
Inače, Brave je prilično standardan pretraživač. Kao i Edge, Chrome i Opera, izgrađen je na Blink mašini za renderovanje, što znači da bi veb stranice trebalo da rade kako se očekuje. Brave je takođe kompatibilan sa Chrome ekstenzijama.
Pratiti ili ne pratiti?
Brave pretraživač karakteriše izuzetan fokus na privatnost korisnika. Njegov primarni mehanizam za postizanje ovoga je ono što se naziva Brave Shields, koji kombinuje tradicionalnu tehnologiju za blokiranje pratioca, uz brojna podešavanja konfiguracije pretraživača koja se nalaze „ispod haube“. Ova funkcija je podrazumevano uključena, ali korisnici mogu lako da je deaktiviraju ako uzrokuje probleme sa veb lokacijama.
Kao što se može očekivati, Brave blokira pratioce na osnovu toga da li se pojavljuju na nekoliko javnih lista blokiranja. Pored toga, koristi mašinsko učenje zasnovano na oblaku za identifikaciju pratioca koji su uspeli da prođu kroz mrežu, kao i heuristiku zasnovanu na pretraživaču.
Brave Shields takođe prisiljava sajtove da koriste HTTPS, gde je dostupna i šifrovana i nešifrovana opcija. Prisilio korisnike da koriste šifrovanu verziju veb sajta, otežava onima na vašoj mreži da presretnu i ometaju sadržaj koji posećujete. Iako ovo može zvučati apstraktno, češće je nego što mislite. Javne Wi-Fi pristupne tačke, kao što su one na aerodromima, rutinski ubacuju sopstvene oglase na veb sajtove koje posećujete. Iako prelazak na SSL nije rešenje za sve bezbednosne i privatnosne probleme, to je prilično značajno poboljšanje bezbednosti.
Odvojeno od Shields-a, Brave takođe uključuje ugrađeni TOR pretraživač. TOR omogućava korisnicima da zaobiđu lokalnu cenzuru – kao što je ona koja se dešava na nacionalnom nivou ili na nivou ISP-a – usmeravanjem saobraćaja kroz druge računare na svojoj decentralizovanoj mreži.
Ovaj alat, koji je finansiralo Ministarstvo odbrane SAD, često koriste disidenti koji žive pod autoritarnim vladama da bi izbegli nadzor i cenzuru. I Facebook i BBC iz tog razloga nude sopstvene TOR „luk“ sajtove. Kao mač sa dve oštrice, koriste ga i loši akteri – dileri droge, hakeri i drugi onlajn kriminalci – da deluju bez nadzora organa za sprovođenje zakona.
Ulaženje u BAT
Kao što je pomenuto, Brave koristi sopstvenu kriptovalutu, nazvanu BAT, za nagrađivanje veb sajtova za sadržaj koji cenite. Davanje napojnica putem mikrotransakcija nije ništa novo. Flattr je to uveo pre skoro deceniju. Ono što je drugačije kod BAT-a je i njegova implementacija i obim.
Dok je Flattr koristio tradicionalne valute zasnovane na fiatu (valute kao što su funte, dolari i evri), Brave ima sopstvenu zamenljivu (u suštini, konvertibilnu) kriptovalutu zasnovanu na Ethereum blok lancu. I, kao pretraživač sa mainstream težnjama, Brave može da približi ovaj koncept milionima ljudi.
Dakle, da razgovaramo o tome kako to funkcioniše. Prvo, sve je potpuno opciono. Korisnici mogu da izaberu da koriste Brave i bez da koriste BAT sistem za mikroplaćanja. Podrazumevano je isključen.
Ako odlučite da se prijavite, korisnici mogu da kupe BAT preko menjačnice kriptovaluta, kao što je Coinbase. Takođe ga mogu zaraditi gledajući oglase koji „poštuju privatnost“. Umesto tradicionalnog oglašavanja zasnovanog na banerima, oni se pojavljuju kao push obaveštenja. Korisnici mogu da odbace obaveštenje ili da ga pogledaju preko celog ekrana.
Za razliku od tradicionalnih reklamnih mreža, proračuni koji određuju koje reklame će vam se prikazivati se vrše na vašem uređaju. To znači da oglašivač nije u mogućnosti da napravi profil o vama i vašim interesovanjima.
Od ukupnog prihoda od oglašavanja koje Brave primi, on deli 70% sa korisnicima, zadržavajući 30%. Takođe je vredno napomenuti da je Brave-ov reklamni program dostupan samo u nekoliko zemalja, uglavnom širom Evrope i Amerike, plus Izrael, Indija, Australija, Južna Afrika, Filipini, Singapur i Novi Zeland.
Kada dobijete BAT, možete ga potrošiti. Možete odabrati da automatski doprinosite određenim sajtovima ili dajete savete kreatorima ad hoc. Možete čak dati napojnicu i za pojedinačne tvitove. Kada otvorite Twitter putem svog pretraživača, Brave će automatski dodati dugme svakom postu u vašem feedu vesti. Klikom na njega otvara se iskačući prozor u kojem potvrđujete svoju napojnicu.
Sajtovi koji prihvataju BAT uključuju The Guardian, The Washington Post i Slate, kao i popularne tehnološke publikacije kao što su Android Police i The Register. Brave takođe planira da omogući korisnicima da potroše svoje nagrade za opipljivije nagrade: poput hotelskih boravaka, poklon kartica i vaučera za restorane. U vreme objavljivanja, ovaj sistem još uvek nije dostupan.
Kako se Brave upoređuje sa Google Chrome-om?
Google Chrome kontroliše veći deo tržišta pretraživača, a ostali konkurenti, uključujući Brave, su daleko iza. Nezavisni podaci o usvajanju Brave-a nisu lako dostupni. Ne pojavljuje se na NetMarketShare ili W3Counter, jer koristi Chrome-ov korisnički agent string. Međutim, u oktobru, kompanija koja stoji iza Brave-a prijavila je osam miliona aktivnih korisnika mesečno i 2,8 miliona dnevno aktivnih korisnika.
Iako je to zanemarljiv broj u širem internet ekosistemu, i dalje je prilično impresivan za mladu kompaniju koja pokušava da poremeti tržište kojim dominira mali broj dobro etabliranih igrača, kao što su Mozilla, Google, Microsoft i Apple.
Brave obećava da će biti brži i manje energetski intenzivan od rivalskih pretraživača, i u tome uspeva. Naučne merne jedinice, plus moja lična iskustva, govore u prilog tome. Štaviše, kada otvorite novu karticu, Brave vam pokazuje koliko ste vremena uštedeli koristeći ga.
Međutim, postoje manje smetnje koje možda ne biste imali sa drugim pretraživačima. Funkcionalnost koja je standardna u Chrome-u, kao što je mogućnost automatskog prevođenja veb stranica, dostupna je samo preko dodataka.
Takođe se povremeno dešava da naiđete na veb stranice koje vas prisiljavaju da „isključite“ štit da biste im pristupili. I iako ovo nije greška Brave-a, to naglašava činjenicu da veliki deo konvencionalnog interneta nije sasvim spreman da prihvati njihovu utopijsku viziju o tome kako sadržaj treba da se monetizuje.
Novi, hrabri svet?
Da li treba da odbacite Google Chrome u korist Brave-a? Možda. Mnogo toga se može ceniti kod ovog pretraživača. Iako je generalno brz, takođe ostavlja utisak izuzetne uglađenosti. Cenim činjenicu da dolazi sa svetlim i tamnim temama i lakoću kojom omogućava korisnicima da zaštite svoju privatnost od praćenja na različitim lokacijama.
Ali Brave je više od pretraživača. To je izjava o tome kako internet treba da funkcioniše. I dok će se većina ljudi složiti da tempo i obim onlajn praćenja treba smanjiti, mnogi se možda ne slažu da su kriptovalute najbolji način za monetizaciju sadržaja koji se inače finansira tradicionalnim oglašavanjem u pretraživaču. I da li su oglasi zasnovani na push obaveštenjima na vašoj radnoj površini zaista manje iritantan oblik oglašavanja?
Na kraju, pitanje je da li se slažete sa Brave-ovim pristupom ili ne.