Pre naglog uspona World Wide Web-a tokom 1990-ih, jedan protokol, nazvan Gopher, nakratko je omogućio lakše korišćenje interneta, objedinjavajući raznovrsne online resurse. Evo po čemu je bio poseban i kako ga je Web brzo zasenio.
Šta je zapravo Gopher?
Gopher je sistem direktorijuma klijent-server koji je pokrenut 1991. godine i omogućavao je korisnicima da brzo pretražuju resurse na internetu. Kada biste koristili Gopher klijent, prikazivao bi se hijerarhijski meni sa linkovima koji su vodili do raznih dokumenata, Telnet aplikacija, FTP sajtova ili drugih Gopher servera. Takođe, omogućavao je pretragu celokupnog „Gopherspace-a“, čime se olakšavalo pronalaženje dokumenata umesto pretraživanja svakog FTP servera ponaosob.
Grupa programera, predvođena Markom P. McCahillom i uključujući Farhada Anklesariju, Paula Lindnera, Daniela Torija i Boba Albertija, razvila je Gopher dok je radila za Univerzitet u Minesoti, odeljenje za podršku mikro-računarima.
Njihov zadatak bio je kreirati informacioni sistem za ceo kampus, zasnovan na nejasnim uputstvima administratora koji su preferirali velike, mainframe računare. Umesto toga, ova grupa je razvila lak, distribuiran pristup, koristeći jeftin hardver personalnih računara.
Programeri su svoj novi sistem nazvali „Gopher“ (što je ujedno i naziv univerzitetskog sportskog tima) kako bi pridobili podršku svojih šefova koji su bili sumnjičavi.
„Kako su uopšte mogli da se raspravljaju oko toga?“ izjavio je McCahill, koji je razgovarao sa How-To Geek-om telefonom.
Gopher je takođe homonim za reč „gofer“, koja označava osobu koja donosi stvari za druge, što je upravo bila i svrha Gopher sistema.
Lakše pronalaženje internet resursa
Pre Gopher-a, korisnici su obično preuzimali dokumente i programe sa interneta, jedan po jedan, preko različitih FTP servera koji su bili rasprostranjeni širom sveta. Postojale su i prilagođene Telnet aplikacije sa tekstualnim interfejsom, kao što su katalozi biblioteka, imenici studenata, interfejsi baza podataka i MUD igre. Međutim, nije postojao jedinstven sistem koji bi objedinio sve ove resurse.
Gopher je predstavljao pravi proboj, jer je na jednostavan način objedinjavao sve ove internet resurse, bez potrebe za unosom podataka u centralizovanu, strukturiranu bazu podataka. Omogućavao je pretraživanje celog Gopherspace-a ili jednostavno pregledavanje Gopher sistema kroz niz menija, otkrivajući gde koji link vodi.
Gopher je bio dovoljno fleksibilan da zadovolji potrebe drugih organizacija koje su tražile sličan sistem. Kada je Univerzitet u Minesoti besplatno objavio softver Gopher, njegova upotreba je naglo porasla širom sveta.
„Imali smo pravo, jednostavno rešenje za potrebu koja je postajala sve opštija“, rekao je McCahill.
Popularnost Gopher-a je prethodila Web-u
Još jedna internet tehnologija, World Wide Web, takođe je debitovala 1991. godine. Njen tvorac bio je Tim Berners-Lee u CERN-u, u Švajcarskoj.
Poput Gopher-a, WWW klijent (koji danas zovemo web pretraživač) je mogao da spoji decentralizovane internet resurse iz celog sveta. Međutim, za razliku od Gopher-a, WWW je koristio model koji je bio usmeren na dokumente.
Umesto hijerarhijskog menija, svaki server je isporučivao niz tekstualnih dokumenata sa hipertekstualnim linkovima koji su ih povezivali. To je bio još jedan korak ka decentralizaciji distribucije dokumenata i datoteka. Međutim, korisnost WWW-a u tekstualnom online svetu, kojem se uglavnom pristupalo preko serijskih terminala, nije odmah bila očigledna.
Kada je WWW prvi put predstavljen javnosti u avgustu 1991. godine, nije izazvao veliko interesovanje. McCahill je poznavao Berners-Lee-a sa konferencija i video je WWW tehnologiju, ali ju je tada odbacio kao neimpresivnu.
U međuvremenu, Gopher je brzo stekao popularnost među akademskim i vladinim institucijama, koje su u to vreme bile glavni korisnici interneta. Ubrzo je postala ključna aplikacija za univerzitetske bibliotečke sisteme, koji su se u velikoj meri oslanjali na strukturirane podatke.
Internet je u to vreme bio skoro potpuno nekomercijalan.
„Kada smo radili Gopher“, objasnio je McCahill, „postojala su pravila koja su zabranjivala obavljanje komercijalnih aktivnosti na mreži Nacionalne naučne fondacije koja je povezivala sve univerzitete. Dakle, bilo je zabranjeno baviti se komercijalnim stvarima.“
U ovom strukturiranom, neprofitnom okruženju, Gopher je napredovao. Zbog ograničenog propusnog opsega, internet još nije bio multimedijalno iskustvo, tako da je Gopher bio savršen alat za istraživanje rane verzije bazirane na tekstu.
Čak i 1993. godine, kada je internet postao dovoljno velik da privuče pažnju izvan akademskih i istraživačkih krugova, mnogi u štampi su promovisali Gopher kao njegov najistaknutiji element koji je najprikladniji za upotrebu.
Web se još uvek nije smatrao vrhunskom internet tehnologijom, iako se to veoma brzo promenilo.
Kako je World Wide Web nadmašio Gopher
Gopher server na NCSA Mosaic v1.0, oko 1995. godine.
Tokom 1992-93, Gopher je brzo sticao popularnost. Originalni tim programera, zajedno sa nekim volonterima, nastavio je njegov razvoj i održavanje, ali su ubrzo bili preopterećeni.
Kako bi nadoknadio troškove, Univerzitet je odlučio da počne naplaćivati licencnu naknadu za svaki profitni Gopher server. Ova odluka je naišla na nerazumevanje i proteste. To je okaljalo Gopher-ovo ime i označilo početak kraja njegovog rasta.
U međuvremenu, WWW je eksponencijalno rastao u popularnosti, kako su se njegove tehnologije razvijale. 1993. godine, NCSA je objavio Mosaic, prvi web pretraživač sa podrškom za grafiku, što se poklopilo sa širokim usvajanjem Windows-a na kućnim računarima. Za razliku od Gopher-a, koji je uglavnom sakupljao i organizovao resurse, WWW je bio platforma za objavljivanje. Sa grafikom koja je sada bila u kombinaciji, WWW je lako mogao da se prilagodi za komercijalnu upotrebu.
Neverovatna popularnost Gopher-a među bibliotekama na početku je odvela tim u pogrešnom smeru. Oni su zamišljali da sve svetske nekomercijalne informacione resurse okupe u jedinstven sistem.
„Ono što se zapravo dešavalo u glavama mnogih ljudi nije bilo ‘Želim da idem u biblioteku'“, rekao je McCahill. „Bilo je ‘Hej, ovo je platforma za oglašavanje i poslovanje’. To smo shvatili tek malo prekasno.“
Nisu bili svesni koliko će brzo WWW biti usvojen u komercijalne svrhe, što je dovelo do njegovog brzog rasta među preduzećima i opštom javnošću. Dok je to postalo jasno Gopher timu, bilo je prekasno za protokol Minesote. Njegov rast servera je počeo da stagnira negde sredinom 1994. godine, baš kada je WWW eksplodirao.
Poslednji udarac Gopher-u je mogao biti to što su novi web pretraživači, poput Mosaic-a, izvorno podržavali Gopher protokol. Zbog toga se Gopherspace osećao kao podskup WWW platforme. Takođe, lako je bilo kreirati menije veza na web stranici, tako da u tom trenutku Gopher nije mogao da uradi ništa što WWW nije mogao.
Uspeh Web-a ima svoju cenu
Kako je WWW nadmašio Gopher, Berners-Lee je postao poznata ličnost, uz ostale velike pronalazače. Čak je i 2004. godine dobio vitešku titulu. U međuvremenu, McCahill je nastavio svoju relativno skromnu, ali istaknutu akademsku karijeru u računarstvu i sada radi na Univerzitetu Duke. On smatra da je uspeh WWW-a bio neizbežan zbog njegove komercijalne prirode, i slaže se s tim.
Drugi pioniri interneta – poput kreatora Mosaic-a, Marka Andreessena – prešli su iz akademskih krugova u Silicijumsku dolinu, prateći put novca. McCahill je, međutim, zadovoljan putem koji je odabrao:
„Pogledao sam to i rekao: ‘Znate, zapravo sam srećniji što radim stvari koje služe istraživanju i obrazovanju, nego da pokušavam da postanem super bogat prodajom oglasnog prostora.'“
I Berners-Lee je izabrao put javnog servisa, ali McCahill je primetio da je uspeh WWW-a stavio veliki teret na njegova pleća.
„Možda je to još jedan razlog zbog kojeg se slažem s tim da je internet pobedio Gopher“, rekao je McCahill. „Nemam stvari kao što su Facebook i njegova platforma za nadzor na savesti.“
Istina je da je sledeći sloj internet inovacija – društveni mediji – potpuno preoblikovao naše društvo.
„Niko od ljudi koji su izmislili ovu tehnologiju nije zadovoljan kako su se društveni mediji razvili“, rekao je McCahill.
Nije potpuno mrtav
Verovali ili ne, još uvek postoje Gopher serveri na internetu, ali se uglavnom koriste iz nostalgije. Pošto savremeni pretraživači ne podržavaju ovaj protokol, moraćete da nabavite zaseban klijent ili dodatak za pretraživač kako biste istražili Gopherspace.
Odlično mesto za početak je projekat Overbite, gde ćete pronaći Gopher dodatke za mnoge savremene web pretraživače, pa čak i klijente za Android telefone. Najbolji server za prvi pristup je gopher://gopher.floodgap.com.
Zabavite se u Gopherspace-u!