Najbolji muzički plejeri obično nude opcije za podešavanje ekvilajzera, zajedno sa predefinisanim postavkama koje su dizajnirane da optimizuju zvuk vaše muzike. Ove unapred podešene postavke su često kategorizovane po muzičkim žanrovima, poput popa ili roka. Postavlja se pitanje: koje su to zapravo misteriozne podešavanja koja navodno poboljšavaju naše iskustvo slušanja? Da li su stvarna ili je to samo marketinški trik programera? Istina je da ekvilajzeri nisu samo stvar ukrasa; oni zaista mogu poboljšati kvalitet zvuka u zavisnosti od vrste zvučnika koje koristite. Hajde da pogledamo šta je tačno ekvilajzer i kako svaki klizač na njemu funkcioniše.
Podešavanja ekvilajzera nisu izum digitalne ere. Ona su prisutna već dugo, još od vremena kasetofona. Frekvencije koje se obično podešavaju su u rasponu od 100Hz do 10kHz.
Šta je Zapravo Ekvilajzer?
Ekvilajzer vam omogućava da prilagodite frekvencije različitih audio kanala. Baš kao što se svetlost prostire na različitim talasnim dužinama, zvuk takođe egzistira na različitim frekvencijama. Različiti muzički instrumenti, kao i ljudski glas, zauzimaju specifične frekvencijske opsege. Setite se da muškarci imaju dublje glasove, dok su ženski glasovi obično viši; različite visine i frekvencije. Ljudsko uho ne može da detektuje sve frekvencije; na primer, zvižduk za pse je odličan primer frekvencije koju ljudi ne čuju. Neke frekvencije ipak čujemo bolje od drugih.
Muzika, i generalno većina audio zapisa, prolazi kroz proces obrade. Određene frekvencije se pojačavaju, dok se druge prigušuju, kako bi se postigao željeni zvuk. Cilj je da finalni proizvod zvuči što bolje, uz eliminaciju nepotrebnog „šuma“. Iako je produkcija muzike „savršena“ za određeni žanr, različite vrste muzike zvuče bolje kada su određene frekvencije pojačane ili utišane. Podrazumevana podešavanja ekvilajzera, gde su sve frekvencije na istom nivou, mogu da zvuče sasvim dobro, ali ne i sjajno. Tu na scenu stupaju predefinisane postavke. One nude specifične nivoe za različite frekvencije, koji su dizajnirani da optimizuju zvuk za određeni žanr muzike.
Različite Frekvencije na Ekvilajzeru
Ako odlučite da ne koristite predefinisane postavke i želite sami da se igrate klizačima, morate znati šta tačno menjate. Brojevi koje vidite na ekvilajzeru predstavljaju frekvencije, merene u hercima (Hz). Svaka frekvencija je zadužena za određeni audio kanal. Frekvencije su poređane od najniže (koja odgovara najdubljim zvucima) do najviše (koja odgovara najvišim zvucima).
Evo kako izgleda ekvilajzer na iTunes-u:
Opseg se kreće od 32Hz do 16kHz. Napredniji softver obično nudi opseg između 20Hz i 20kHz. Ovi opsezi odgovaraju određenim segmentima zvuka.
Niski opseg: 20Hz – 250Hz
Srednji opseg: 250Hz – 4kHz
Visoki opseg: 4kHz – 20kHz
Podešavanje Frekvencija na Ekvilajzeru
Gore navedeni opisuje kako će „zvučati“ određena frekvencija ako je pojačate ili utišate. Ako samo želite da uživate u muzici, najbolje je da počnete koristeći unapred podešene postavke. Pogledajte koje su frekvencije pojačane za koji žanr muzike i prilagodite se prema tome. Na primer, „Rock“ postavka često ima „V“ konfiguraciju, gde su niski i visoki opsezi pojačani, dok je srednji opseg obično na podrazumevanom nivou ili je prigušen. Proučite i druge unapred podešene postavke.
Ako želite da se bavite miksovanjem muzike, moraćete se ozbiljnije posvetiti proučavanju. Daćemo primer žanra „rok“ gde su gitara i bubnjevi neizostavni. Bubnjevi doprinose niskim i visokim frekvencijama, dok gitare mogu da pokriju ceo spektar, ali električne gitare posebno dominiraju u frekvencijskom rasponu od 200Hz do 2kHz. Zvuk može varirati u zavisnosti od vrste bubnja ili gitare. Možete koristiti tablicu kao što je ona ispod za brzu referencu, ali ako se bavite ovim profesionalno, trebalo bi da se detaljnije upoznate sa instrumentima koje miksujete i opsegom frekvencija koje oni pokrivaju.
Izvor: Zgrada gitare PDF
Bas i Visoki Tonovi
Neki audio plejeri nude posebna podešavanja za „bas“ i „visoke tonove“, koja mogu biti prisutna i na samim zvučnicima. Ova podešavanja kontrolišu niske i visoke frekvencije, ali u celini. Pošto su ova podešavanja pojednostavljena, njihov efekat nije precizan kao kod individualnog podešavanja svake frekvencije. Ovi kontroleri vam daju opseg od dubokog basa do visokih frekvencija. Mada ovo može biti dobar početak za one koji ne znaju mnogo o ekvilajzerima, najbolje je naučiti fino podešavanje. Možda sam imao jeftine zvučnike, ali verujem da ste stekli opšti utisak kako ova podešavanja funkcionišu.
Decibeli
Jedinica za merenje jačine zvuka je decibel. Povećanjem broja decibela, povećaćete jačinu svih audio frekvencija koje ste podesili. Muzički plejeri podržavaju različite nivoe decibela, ali i sami zvučnici imaju svoje ograničenje. Ako je podešavanje na plejeru veće od onog što zvučnik može da podnese, može doći do oštećenja.
Zaključak
Podešavanja ekvilajzera, posebno ona predefinisana, su dizajnirana da poboljšaju niske i visoke frekvencije karakteristične za određeni žanr muzike. Iako su ovo korisne polazne tačke, slobodno eksperimentišite i prilagodite ih svojim preferencama.