Poređenje računara i ljudskog mozga
Često se povlače paralele između računara i ljudskog mozga, što u nekim slučajevima može biti korisno. Na primer, i mozak i računar poseduju kratkoročnu i dugoročnu memoriju. RAM (Random Access Memory) je mesto u računaru gde se čuvaju podaci za kratkoročno korišćenje.
Šta je RAM?
RAM je skraćenica za memoriju sa slučajnim pristupom. Ukoliko ste nekada otvorili kućište vašeg laptopa ili desktop računara, verovatno ste ga videli. Na ilustraciji iznad, prikazani su savremeni RAM moduli za desktop računare, karakteristični po svom elegantnom kućištu koje služi kao raspršivač toplote. Ipak, osim ukoliko se ne bavite overklokingom, ovaj aspekt je uglavnom estetske prirode i olakšava instalaciju.
S druge strane, prenosni računari često koriste RAM module jednostavnijeg dizajna, jer je prostor ključan faktor. Za razliku od modernih kućišta sa providnim stranicama, unutrašnjost laptopa je retko vidljiva. Bez obzira na to, postoje RAM moduli sa raspršivačima toplote i za laptopove, posebno za modele namenjene gejmingu.
Funkcija RAM memorije
Dakle, ovi moduli na matičnoj ploči vašeg računara predstavljaju sistemsku RAM memoriju, koja funkcioniše kao kratkoročna memorija. Ali, kako to izgleda u praksi? Kada obavljate radnje na računaru, poput otvaranja tekstualnog dokumenta, to zahteva pristup podacima sadržanim u toj datoteci. Kada ne radite na dokumentu ili kliknete na „Sačuvaj“, najnovija verzija te datoteke se smešta na hard disk (HDD) ili SSD disk, kao dugoročno skladište.
Međutim, dok aktivno radite na datoteci, najnoviji podaci se čuvaju u RAM-u radi bržeg pristupa. Ovo se odnosi na tabele, tekstualne dokumente, veb stranice i video strimovanje.
Pored podataka o dokumentima, RAM takođe može da skladišti fajlove programa i operativnog sistema, omogućavajući nesmetan rad aplikacija i samog računara. Ipak, RAM nije jedini izvor kratkoročne memorije. Na primer, grafička kartica ima sopstvenu grafičku RAM memoriju, a procesor poseduje manju keš memoriju.
Uprkos tome, RAM ostaje ključno mesto za podatke koje sistem aktivno koristi.
Kako RAM radi?
RAM memorija se sastoji od minijaturnih kondenzatora i tranzistora koji mogu zadržati električni naboj, reprezentujući bitove podataka, slično kao kod procesora i drugih komponenti računara. Ovaj električni naboj zahteva neprestano osvežavanje. Ukoliko se ne osvežava, kondenzatori vrlo brzo gube naboj, a podaci nestaju iz RAM-a.
Upravo činjenica da se podaci gube tako brzo u slučaju nestanka napajanja, naglašava važnost čuvanja promenjenih podataka na hard disku ili SSD-u. Takođe, zbog toga mnogi programi imaju funkciju automatskog čuvanja ili keširaju promene koje nisu sačuvane, u slučaju neočekivanog gašenja.
U određenim okolnostima, forenzičari mogu izvući podatke iz RAM-a. Međutim, u većini slučajeva, kada završite sa radom na fajlu ili isključite računar, informacije u RAM memoriji se gube.
Šta je DDR?
Corsair Vengeance kada je bio DDR3 (i trebalo mu je šišanje).
Trenutno, najrasprostranjeniji oblik RAM-a je DDR4. To je četvrta generacija sinhronog dinamičkog RAM-a sa dvostrukom brzinom prenosa podataka (DDR SDRAM). Termin „dvostruka brzina prenosa podataka“ ukazuje da se podaci mogu prenositi dva puta po ciklusu takta, umesto samo jednom. U praksi, ovo znači udvostručenje memorijskog propusnog opsega, što se odnosi na brzinu kretanja podataka ka i iz RAM-a.
Pre DDR4, računari su koristili DDR3. Još uvek je uobičajeno da se DDR3 RAM koristi u pojedinim računarima. DDR4 je prvi put predstavljen krajem 2014. godine, ali je postao dominantan tek nekoliko godina kasnije.
RAM moduli su „ključani“ kako bi se sprečilo da korisnici kombinuju nekompatibilne generacije. Ako pogledate RAM modul na slici iznad, primetićete mali urez u donjem redu. Kod DDR4, taj urez je na drugom mestu, što onemogućava (zajedno sa drugim razlikama) postavljanje DDR3 modula u DDR4 slot.
RAM dolazi u dva tipa: DIMM i SODIMM. DIMM se koristi u desktop računarima i serverima, dok se SODIMM primenjuje u manjim uređajima, kao što su laptopovi i kompaktni desktop računari. Pojedini predefinisani računari (posebno laptopovi) imaju RAM module direktno zalemljene na matičnu ploču. U ovim slučajevima, ne postoje RAM moduli, što čini nadogradnju nepraktičnom.
Brzine, naponi i kapaciteti
RAM moduli za desktop računare mogu imati i RGB osvetljenje.
Iako su osnove funkcionisanja RAM-a jednostavne, postoje različiti tipovi, čak i unutar DDR4 standarda. Na primer, RAM radi na različitim brzinama, poput 2400, 3000 ili 3200 MHz. Takođe, dolazi u različitim kapacitetima, kao što su 4, 8 ili 16 GB.
Generalno, savremenim računarima su potrebna dva RAM modula (koji se nazivaju komplet) istog kapaciteta, kako bi radili u takozvanom „dual-channel“ režimu. U osnovi, ovo samo znači da računar koristi dva RAM modula.
Mnogo je diskusija o tome da li je moguće kombinovati različite RAM konfiguracije, i to je uglavnom tačno. Ipak, mnogo je lakše održavati računar ako RAM memorija ima istu brzinu i kapacitet, i idealno, potiče od istog proizvođača. Ovaj redosled je prema važnosti.
Korišćenje RAM-a istog napona je takođe bitno, ali mnogi desktop DDR4 moduli rade na 1.35 volti, što ovaj problem svodi na minimum. Međutim, za laptopove i starije generacije RAM-a, situacija je drugačija.
Ukoliko ne možete da pronađete RAM istog proizvođača za vaš laptop, obavezno koristite isti napon, brzinu i kapacitet. Količina RAM-a koju možete koristiti zavisi od mogućnosti vaše matične ploče. Na primer, zastareli laptop može da podrži samo do 8GB DDR3 RAM-a.
Međutim, savremeni desktop računar može da koristi i do 128 GB DDR4, u zavisnosti od procesora i matične ploče. Za većinu korisnika, 8 do 16 GB RAM-a je sasvim dovoljno.
RAM memorija ima mnogo više detalja od ovog osnovnog pregleda. Ako se bavite overklokingom, naponi i tajming postaju veoma važni. Ako ne, nadamo se da sada bolje razumete kako RAM radi i zašto je bitna komponenta vašeg računara.