Sa napretkom kamera na pametnim telefonima, tehnički žargon fotografije sve više ulazi u svakodnevni govor. Izraz „f-stop“ ili „f-broj“ postaje sve češći, naročito kada proizvođači pametnih telefona pokušavaju da se nadmeću svojim specifikacijama. Hajde da vidimo šta to zapravo znači.
Blenda i trougao ekspozicije
Blenda je jedan od tri ključna elementa trougla ekspozicije, zajedno sa brzinom zatvarača i ISO vrednošću. Ona predstavlja meru širine otvora na prednjoj strani objektiva, a samim tim i količinu svetlosti koju propušta. Brzina zatvarača određuje koliko dugo svetlost pada na senzor, dok ISO meri osetljivost senzora na svetlost.
Dok se brzina zatvarača meri intuitivno, u delovima sekunde, blenda se meri f-stopovima, kao što su f/1.6, f/11 i f/22. Većina objektiva omogućava podešavanje f-stopa, ali kamere na pametnim telefonima su izuzetak jer imaju fiksni otvor blende. Smanjenjem f-stopa, fotografije postaju svetlije, dok povećanjem postaju tamnije.
Ali kako to funkcioniše?
Pojednostavljeni F-stopovi
F-stop predstavlja odnos žižne daljine objektiva i prečnika otvora blende (otvora kroz koji svetlost ulazi). Dakle, f-stop od 2 (f/2) znači da je otvor blende upola manji od žižne daljine. Na primer, ako objektiv ima žižnu daljinu od 100 mm, otvor blende pri f/2 bio bi 50 mm (100/50=2). Slično, kod objektiva sa žižnom daljinom od 200 mm, otvor blende bi bio 100 mm (200/100=2).
F-stop se izražava kao odnos zbog specifičnosti optičke fizike.
Što je otvor blende širi, više svetlosti prolazi kroz njega, što čini sliku na senzoru svetlijom. Zbog toga, manji f-broj rezultira svetlijom fotografijom.
Međutim, objektivi sa većim žižnim daljinama imaju uže vidno polje. Zbog toga su slike koje oni projiciraju veće, a širenje svetlosti je manje. Balansiranje efekata dovodi do toga da odnos žižne daljine i otvora blende (f-broj) omogućava da fotografije budu podjednako svetle sa svim objektivima, ignorišući razlike u prenosu svetlosti.
Obe ove fotografije su snimljene pri f/8, ali sa različitim žižnim daljinama. Korišćena je ista brzina zatvarača jer je veći otvor objektiva sa većom žižnom daljinom kompenzovan užim vidnim poljem.
Na primer, ako fotografišete drvo, koristeći objektiv od 100 mm pri f/2, otvor blende će biti 50 mm. Ako koristite objektiv od 200 mm pri f/2, otvor blende će biti 100 mm. Obe fotografije će biti jednako svetle.
To je zato što objektiv od 200 mm ima dvostruko širi otvor blende (i samim tim četiri puta veću površinu), dok mu je vidno polje duplo manje od objektiva od 100 mm. Tako se oba efekta međusobno poništavaju.
F-stopovi u praksi
Kada smo razjasnili tehničke detalje, hajde da vidimo kako se f-stopovi koriste u praksi fotografisanja.
Snimanje fotografije podrazumeva balansiranje blende, brzine zatvarača i ISO osetljivosti. Potrebno je da dovoljno svetlosti padne na senzor kako bi se scena pravilno zabeležila, ali ne previše ili premalo.
Količina svetlosti koja pada na senzor meri se u bezdimenzionalnoj jedinici koja se naziva „stop“. Povećanje ekspozicije (osvetljenosti fotografije) za jedan stop znači da udvostručujete količinu svetlosti koja pada na senzor. (I drugi parametri, poput stabilizacije slike, takođe se mere u stopovima.)
Postoji nekoliko načina da se to postigne. Jedan je da se svetlosti dozvoli da duže pada na senzor, na primer korišćenjem brzine zatvarača od 1/50 sekunde umesto 1/100. Takođe, može se koristiti i širi otvor blende, ali ovo ima i svoje posledice.
Kod DSLR-a i drugih namenskih kamera, blenda kontroliše dubinu polja.
Pored toga što omogućavaju više svetla, fotografije sa širim otvorom blende imaju manju dubinu polja, što znači da veći deo scene neće biti u fokusu. Ponekad je to poželjno, recimo kod portreta. U drugim slučajevima to može biti problem koji treba rešiti.
Da stvari budu još komplikovanije, otvor blende se ne meri na linearnoj skali. F-stopovi su logaritamski. Na primer, prelazak sa f/4 na f/2 ne udvostručuje količinu svetla, već je povećava četiri puta. Da biste udvostručili svetlo, potrebno je preći na f/2.8.
Razumemo, ovo je puno informacija. Ali, dobra vest je da, pošto pametni telefoni imaju objektive sa fiksnim otvorom blende, ne morate sve ovo u potpunosti da razumete da biste ih efikasno koristili (više o tome u nastavku).
Međutim, ako koristite i namensku kameru, možda ćete želeti da saznate više o kreativnim mogućnostima upotrebe blende u fotografiji.
F-stopovi i vaš telefon
Ovo ne izgleda kao otvor blende od 26 mm.
Tokom godina, amateri i profesionalni fotografi su se bavili f-stopovima i otvorom blende. Sada, kada proizvođači pametnih telefona koriste ove termine u marketingu, evo nekoliko važnih stvari koje treba imati na umu:
F-stopovi se računaju na osnovu stvarne žižne daljine objektiva: Iako su vrednosti f-brojeva tačne, žižne daljine koje proizvođači navode su obično ekvivalentne punom kadru. Na primer, Apple je naveo da je telefoto objektiv na iPhone 11 Pro imao žižnu daljinu od 52 mm i otvor blende f/2. To bi značilo da je svetlo prolazilo kroz otvor prečnika više od jednog inča. Međutim, stvarna žižna daljina je bila samo 6 mm, što znači da je otvor bio širok samo 3 mm.
Širi otvor blende znači bolje fotografije pri slabom osvetljenju: Zahvaljujući dizajnu kamera na pametnim telefonima, najveći uticaj fiksnog otvora blende ogleda se u brzini zatvarača i ISO vrednosti koje kamera može da koristi u različitim uslovima. Što je širi fiksni otvor blende, to su bolje slike pri slabom osvetljenju. To je zato što kamera može da koristi veće brzine zatvarača (za manje zamućenja) i niže ISO vrednosti (za manje šuma).
Specifikacije ne prave fotografije: Iako kompanije neprestano ističu impresivne brojke, ne zaboravite da to nije ključ dobrog snimka. iPhone Photography Awards su pokrenute pre 13 godina jer ljudi prave sjajne fotografije pomoću pametnih telefona otkad su se pojavili. To što kamera na vašem telefonu prelazi sa f/1.8 na f/1.6 neće drastično poboljšati vašu fotografiju – to možete postići samo vežbom i trudom.