Kompjuting u oblaku beleži izuzetan rast i sve veću primenu tokom poslednjih godina.
Od početnika i malih preduzeća do velikih korporacija, svi koriste kompjuting u oblaku za svoje poslovne aktivnosti. Kompanije poput Amazona, Google-a i Microsofta razvijaju vrhunske usluge zasnovane na oblaku kako bi olakšale poslovanje drugim preduzećima i krajnjim korisnicima, postavljajući nove standarde u industriji.
Ogroman rast kompjutinga u oblaku proizilazi iz mnogobrojnih prednosti koje pruža korisnicima. To uključuje visoku skalabilnost i fleksibilnost u prilagođavanju servera i resursa, smanjene IT troškove zahvaljujući modelu plaćanja po potrošnji, bez potrebe za ulaganjem u skupi hardver, poboljšane performanse i brzinu, kao i mnoge druge prednosti.
Nije iznenađujuće da je kompjuting u oblaku generisao prihod od oko 400 milijardi dolara u 2021. godini. Ovaj rast je dodatno podstaknut pandemijom COVID-19, kada je rad od kuće bio moguć isključivo putem online platformi i korišćenjem različitih usluga i tehnologija zasnovanih na oblaku.
Potražnja za stručnjacima u oblasti kompjutinga u oblaku
Usled sve veće popularnosti i upotrebe kompjutinga u oblaku, stručnjaci u ovoj oblasti su veoma traženi. Poslovi u kompjutingu u oblaku cvetaju kako bi odgovorili na rastuće zahteve za razvojem i održavanjem infrastrukture oblaka.
Bez obzira na to da li ste iskusni inženjer oblaka ili tek započinjete karijeru, poslodavci stalno traže nove talente sa različitim iskustvima, ekspertizama i na različitim radnim mestima. Ako želite da izgradite karijeru u ovoj oblasti i zablistate na intervjuima za posao, evo nekoliko pitanja za intervju o kompjutingu u oblaku, pogodnih kako za početnike, tako i za iskusne profesionalce.
Proverite ova pitanja kako biste bili spremni za posao u kompjutingu u oblaku.
Koji su različiti slojevi koji definišu arhitekturu oblaka?
Odgovor: Detaljnije upoznavanje sa kompjutingom u oblaku unaprediće vaše znanje. Arhitektura oblaka sastoji se od četiri sloja. Pogledajmo ih jedan po jedan:
- Fizički sloj: Ovaj sloj obuhvata mreže, fizičke servere itd.
- Infrastrukturni sloj: Sastoji se od mreže, resursa za skladištenje, virtuelnih servera, itd. Ovo je mesto gde se usluge poput mreža i servera isporučuju korisnicima, omogućavajući pristup skalabilnom skladištu, računarskoj snazi i resursima na zahtev.
- Sloj platforme: Ovaj sloj uključuje usluge ili komponente kao što su Google Application Engine i Windows Azure. Pruža usluge koje nude kompletne alate za primenu i razvoj aplikacija.
- Softverski sloj: Krajnji korisnici su direktno povezani sa ovim slojem. Ovde se nalaze softveri kao što su Dropbox, Salesforce, Gmail itd., kojima korisnici mogu pristupiti putem interneta. Dve ključne karakteristike ovog sloja su konfigurabilnost i skalabilnost.
Šta je funkcionalnost na zahtev? Kako je povezana sa kompjutingom u oblaku?
Odgovor: Funkcionalnost na zahtev je opcija koja omogućava korisnicima da brzo, u realnom vremenu, nadograde resurse kako bi zadovoljili svoje potrebe. Ova funkcionalnost omogućava trenutni pristup resursima kada su potrebni, uključujući brzinu, servere, mreže, softverske aplikacije i prostor za skladištenje. Pored resursa u oblaku, korisnicima su na zahtev dostupne i druge usluge, poput podkasta i mobilnog interneta.
Većina provajdera usluga nudi kontrolnu tablu sa koje možete vršiti promene i pratiti stanje vašeg servera. Možete poboljšati ili povećati resurse kada god vam zatrebaju. Svi resursi su smešteni u jedan centralni sistem, poznat kao pul, gde korisnici mogu brzo dodavati resurse.
Koje su bezbednosne prednosti kompjutinga u oblaku?
Odgovor: Neke od bezbednosnih prednosti kompjutinga u oblaku su:
- Povećana dostupnost: Ugrađena redundantnost čini aplikacije u oblaku dostupnim u svakom trenutku, omogućavajući vam da ih nadgledate radi sigurnosti i rešavate probleme u realnom vremenu.
- Zaštita podataka: Podaci su ključni za svako poslovanje, a bezbednosna rešenja zasnovana na oblaku mogu zaštititi vaše osetljive podatke od neovlašćenog pristupa.
- DDoS zaštita: Bezbednosna rešenja sa DDoS zaštitom mogu pratiti obim saobraćaja kako bi sprečila potencijalne rizike povezane sa distribuiranim napadima uskraćivanja usluge (DDoS). Ova rešenja mogu sprečiti napadače da preopterete vašu web lokaciju ili aplikacije velikom količinom saobraćaja, što može dovesti do njihove nedostupnosti.
- 24/7 Vidljivost: Kontinuirano praćenje aplikacija 24/7 je neophodno kako biste imali stalan uvid u vaše aplikacije, mogli da procenite rizike i donosite poslovne odluke u realnom vremenu.
- Otkrivanje pretnji: Skeniranje krajnjih tačaka i otkrivanje sajber pretnji su značajne prednosti kompjutinga u oblaku, pomažući u minimiziranju rizika po imovinu organizacije.
- Usklađenost sa propisima: Bezbednosna rešenja zasnovana na oblaku mogu pomoći organizacijama, poput javnih tela i korporacija, da održe usklađenost sa propisima ispunjavanjem regulatornih zahteva i zaštitom ličnih i finansijskih podataka.
Koji su nivoi skladištenja u oblaku?
Odgovor: Skladištenje u oblaku je model koji omogućava deponovanje vaših digitalnih informacija, kao što su fotografije, video snimci, dokumenti itd., putem virtuelnih servera. To vam omogućava da pristupite svojim podacima kad god i gde god želite. Postoje četiri nivoa skladištenja u oblaku:
- Privatno skladište u oblaku: Ovo je siguran, skup i skalabilan tip skladištenja u oblaku, pogodan za velike organizacije. U ovom slučaju, svi podaci se čuvaju na intranetu preduzeća i zaštićeni su sopstvenim zaštitnim zidom. Korisnik ima potpunu kontrolu nad podacima.
- Javno skladište u oblaku: Ovo je pristupačan, pouzdan i lako skalabilan tip skladištenja u oblaku. Ne zahteva nikakvo održavanje i pogodan je za srednja preduzeća kao i za pojedinačne korisnike. Svako sa korisničkim ovlašćenjima može pristupiti podacima u javnom oblaku – primeri: Google Cloud, Microsoft Azure, IBM Cloud itd.
- Hibridno skladište u oblaku: Ovo je siguran, skalabilan i pristupačan tip skladištenja u oblaku. Nudi jednostavno prilagođavanje i veću kontrolu, pogodan je za srednja i mala preduzeća. Hibridno skladištenje u oblaku je kombinacija javnog i privatnog skladištenja u oblaku. Korisnici mogu iskoristiti prednosti i vrhunske bezbednosti privatnog oblaka i mogućnosti personalizacije javnog oblaka.
- Skladištenje u oblaku u zajednici: Ovo je pristupačno, skalabilno i bezbedno skladište u oblaku. Pogodno je za zdravstvene, finansijske i pravne kompanije i nudi rešenja u oblaku specifičnim kompanijama sa strogim politikama usklađenosti.
Pored ovih, skladištenje u oblaku može biti i od 3 vrste:
- Skladištenje objekata: Skladištenje objekata ima velike karakteristike metapodataka i skalabilnost. Usluge i rešenja za skladištenje objekata, poput Amazon S3, su pogodne za kreiranje naprednih, modernih aplikacija od nule koje zahtevaju fleksibilnost i obim.
- Skladištenje datoteka: To je sistem datoteka koji omogućava nekim aplikacijama pristup deljenim dokumentima. Skladištenje datoteka se obično podržava korišćenjem mrežnog servera za skladištenje podataka (NAS). Rešenja poput Amazon EFS su pogodnija za veća spremišta sadržaja, medijske arhive, kućne direktorijume, razvojna okruženja itd.
- Blok skladištenje: Korporativne aplikacije, kao što su ERP sistemi i baze podataka, mogu zahtevati namensko skladištenje sa malim kašnjenjem za svaki host. Ovde pomaže blok skladištenje. Ovi sistemi, poput Amazon EBS, imaju virtuelni server za svaki host i obezbeđuju ultra-nisku latenciju za radna opterećenja visokih performansi.
Objasnite različite baze podataka platforme za kompjuting u oblaku otvorenog koda?
Odgovor: Baze podataka platforme kompjutinga u oblaku otvorenog koda su:
- MongoDB: To je baza podataka otvorenog koda zasnovana na NoSQL dokumentima, gde čuva podatke i beleži ih u redovima tabele. Dokumenti različitih kategorija su grupisani kako bi svi podaci bili u jednom dokumentu. Napisana je na jeziku C++.
- CouchDB: To je baza podataka zasnovana na Apache serveru koja omogućava pristup svim podacima putem protokola Couch Replication. Koristi JSON i podržava binarne podatke za potrebe skladištenja.
- LucidDB: LucidDB je napisan u C++ i Java jeziku. To je sistem za upravljanje relacionim bazama podataka otvorenog koda, koji se koristi za poslovnu inteligenciju i skladištenje podataka. Pored toga, omogućava bolje performanse sa jednim Windows ili Linux serverom.
Razlika između elastičnosti i skalabilnosti u kompjutingu u oblaku
Odgovor:
Elastičnost u kompjutingu u oblaku: To je sposobnost automatskog prilagođavanja resursa u realnom vremenu, na primer, dodavanje virtuelnih mašina. Drugim rečima, možemo reći da sistem ostaje osetljiv kada dođe do naglog povećanja opterećenja.
Skalabilnost u kompjutingu u oblaku: To je sposobnost da se nosi sa promenljivim potrebama tokom vremena bez negativnog uticaja na performanse. Sistem ostaje funkcionalan dok se opterećenje postepeno povećava tokom vremena. Skalabilnost pomaže u dugoročnom i stabilnom rastu na planiran način.
Koje su različite komponente potrebne u kompjutingu u oblaku?
Odgovor: Lista komponenti potrebnih za kompjuting u oblaku je:
- Klijentska infrastruktura: Ovo je deo frontenda koji korisnicima pruža odličan interfejs za jednostavnu interakciju sa oblakom.
- Aplikacija: Ovo je platforma (softver ili aplikacija) putem koje klijenti pristupaju oblaku.
- Usluga: Postoje različiti modeli usluga u oblaku koji mogu biti potrebni klijentu u skladu sa njegovim zahtevima.
- SaaS (softver kao usluga)
- PaaS (platforma kao usluga)
- IaaS (infrastruktura kao usluga)
- Runtime Cloud: Pruža okruženje za izvršavanje i pokretanje virtuelnih mašina.
- Skladištenje: Ova komponenta nudi prostor za skladištenje podataka u oblaku i upravljanje njima kada je potrebno. Istovremeno mu može pristupiti više klijenata.
- Infrastruktura: Obuhvata hardverske i softverske komponente, kao i druge resurse za skladištenje. Možete dobiti usluge na nivou aplikacije, mreže i hosta.
- Upravljanje: Upravlja komponentama kao što su aplikacije, usluge skladištenja, runtime cloud i mnoge druge.
- Bezbednost: Uključuje skup tehnologija, smernica, kontrola i aplikacija. Koristi se za zaštitu podataka, infrastrukture, IP adresa, aplikacija itd.
- Internet: Ovo je medij koji se koristi za komunikaciju između backend i frontend komponenti, omogućavajući jednostavnu interakciju.
Koje su različite vrste oblaka?
Odgovor: Lista različitih tipova oblaka:
- Javni oblak: Nudi usluge u oblaku klijentima, pružajući jednostavna rešenja za male organizacije da započnu uz mala ulaganja. Istovremeno uslužuje više korisnika, na primer, IBM Cloud, Microsoft Azure, Google Cloud, Amazon Web Services i Alibaba Cloud.
- Privatni oblak: Posvećen je jednom korisniku ili grupi i radi unutar zaštitnog zida grupe ili korisnika. Prednosti privatnog oblaka su zaštita informacija o klijentima, SLA i usklađenost.
- Hibridni oblak: Nastaje kombinovanjem karakteristika javnog i privatnog oblaka.
- Oblak zajednice: Dizajniran je da odgovara potrebama određenih zajednica, poput industrije ili poslovnog sektora.
Šta je replikacija resursa u kompjutingu u oblaku?
Odgovor: Replikacija resursa u kompjutingu u oblaku znači kreiranje više instanci istog resursa. Kada je potrebno poboljšati performanse i dostupnost resursa, replikacija resursa stupa na scenu. Virtuelizacija se koristi za replikaciju IT resursa korišćenjem mehanizma replikacije.
Koje su različite platforme arhitekture oblaka?
Odgovor: Postoji mnogo platformi za arhitekturu oblaka širom sveta sa jedinstvenim karakteristikama.
- AWS (Amazon Web Services): To je sigurna platforma koja obezbeđuje isporuku sadržaja, skladištenje baze podataka i druge funkcionalnosti. Pored toga, pomaže preduzećima da lako rastu i razvijaju se.
- Microsoft Azure: Ova platforma se koristi za testiranje, izradu, upravljanje i primenu usluga i aplikacija. Širok spektar usluga pomaže preduzećima da ispune svoje potrebe.
- Google Cloud platforma: Pruža infrastrukturne usluge i alate. Možete koristiti usluge kao što su umrežavanje, veliki podaci, internet stvari, prenos podataka, računanje, skladištenje, baze podataka i još mnogo toga.
- IBM Cloud: Nudi i infrastrukturu kao uslugu (IaaS) i platformu kao uslugu (PaaS). Preduzeća mogu pristupiti IT resursima, uključujući umrežavanje, skladištenje, računarsku snagu itd.
- Alibaba Cloud: Pruža najsavremenije tehnologije za baze podataka, bezbednost, skladištenje, računanje, umrežavanje i drugo.
- Huawei Cloud: Pruža sigurne, održive, pouzdane i stabilne usluge u oblaku koje pomažu preduzećima da lako rastu.
- Oracle Cloud: Ima upravljane centre podataka koji pružaju servere, mreže, aplikacije, usluge i skladištenje putem interneta.
Objasnite „EUCALYPTUS“ u kompjutingu u oblaku.
Odgovor: Eucalyptus je softver otvorenog koda koji obezbeđuje skladištenje u oblaku kompatibilno sa S3 i platformu za računanje kompatibilnu sa EC-2. Uvodi efikasne i skalabilne privatne i hibridne oblake unutar IT infrastrukture. Takođe podržava kompjuting u oblaku visokih performansi i može se primeniti na distribucijama Linux OS-a, kao što su RHEL/CentOS, Debian, openSUSE i Ubuntu.
Karakteristike:
- Kompatibilan je sa AWS (EBS, S3 i EC2).
- Podržava elastično IP upravljanje.
- Obezbeđuje web interfejs za konfiguraciju.
- Takođe, obezbeđuje politike i SLA.
- Podržava hipervizorske tehnologije.
Objasnite razliku između hibridnog oblaka i hibridnog IT-a.
Odgovor: Razlika između hibridnog IT-a i hibridnog oblaka je sledeća:
Hibridni oblak: Kombinuje funkcionalnosti privatnog i javnog oblaka. Dodaje mogućnost lokalne sigurnosti privatnog oblaka i prednosti javnog oblaka. Stoga nudi fleksibilnost za hostovanje resursa, omogućavajući preduzećima da pokreću klasifikovane aplikacije ili radna opterećenja i istovremeno pristupaju resursima kao što su IaaS i SaaS kada im je potrebno.
Hibridni IT: Odlučuje o isporuci i implementaciji aplikacija, informacija i digitalnih usluga. Cilj je kreiranje modela isporuke zasnovanih na oblaku koji pomažu korisnicima kada im zatrebaju alati. Štaviše, postiže mogućnost iste usluge za celokupnu infrastrukturu, bilo da je u pitanju centar podataka ili usluga u oblaku.
Objasnite Edge Computing i pokažite njegovu vezu sa oblakom.
Odgovor: Edge computing je distribuirana i moderna IT arhitektura koja obrađuje klijentske podatke i računanje na najbližem mogućem mrežnom izvoru. Ovo povećava brzinu odgovora i štedi propusni opseg. Umesto da obrađuje sirove podatke i prenosi ih u glavni centar podataka na analizu, edge computing premešta deo računarskih resursa i skladišta iz centra podataka.
Edge computing je povezan sa oblakom jer uključuje neke procese koji se pokreću u oblaku. On premešta deo računarskih procesa na edge uređaje, uključujući edge servere, IoT uređaje itd. U mnogim slučajevima, istovremeno korišćenje edge computinga i oblaka daje bolje rezultate.
Drugim rečima, preduzeća mogu koristiti oba pristupa kako bi ostvarila koristi od okruženja u oblaku i performansi koje centri podataka u oblaku ne mogu uvek da podrže zbog problema sa kašnjenjem.
Šta je AMI?
Odgovor: Amazon Machine Image (AMI) je virtuelna mašina koja pruža potrebne informacije za pokretanje instance. Možete pokrenuti više instanci sa istom konfiguracijom istovremeno iz jednog AMI-ja. AMI uključuje Amazon EBS, snimke, dozvolu za pokretanje i mapiranje uređaja.
Jednostavnim rečima, AMI je kopija diska koja je priključena na instancu i može da sadrži više slika diska. Glavna komponenta je slika samo za čitanje koja uključuje Unix, Linux ili Windows operativni sistem i dodatni softver za isporuku dela usluge.
Koja je upotreba API-ja u uslugama u oblaku?
Odgovor: API daje autorizaciju i autentifikaciju za pristup uslugama u oblaku, kao što su skladištenje, nadgledanje ili računarska infrastruktura. API ima moguće funkcije aplikacije ili usluga koje treba da izvršite dok ga koristite. Ovde možete kreirati aplikacije ili integrisati svoje poslovne alate kako biste olakšali upravljanje.
Jednostavno rečeno, API-ji nude interfejs ili kapiju za organizaciju za direktnu interakciju sa uslugama u oblaku u skladu sa uslovima korišćenja.
Navedite ključne komponente AWS-a.
Odgovor: Ključne komponente AWS-a su:
- Amazon klaster: Preduzeća ili organizacije koriste AWS-ove računarske usluge ELB i EC2 kako bi smanjile ili povećale resurse u skladu sa potrebama.
- Skladištenje: Amazon nudi jednostavne uređaje za skladištenje, kao što su S3, CloudFront i Elastic Block Storage (EBS). Možete skladištiti različite vrste podataka u skladu sa svojim zahtevima.
- Baze podataka: Korisnici mogu koristiti EBS i EC2 za upravljanje svojim bazama podataka. AWS ima dve baze podataka – Amazon Redshift i Relational Database Service (RDS). RDS se koristi za proširenje i upravljanje Oracle, MySQL, PostgreSQL ili SQL Server. Redshift se koristi za skladištenje podataka u kolonama, a ne u redovima.
- Upravljanje i bezbednost: Direktorijum povezuje AWS oblak direktno sa lokalnim lokacijama. Ima CloudWatch koji kontroliše resurse.
- Mreže: Pruža bolje performanse mreže, što podrazumeva privatni oblak i integrisanu bezbednost.
- Analitika: AWS nudi usluge analize u oblastima kao što su orkestracija, prenos podataka, skladištenje u realnom vremenu i Hadoop.
- Usluge aplikacija: Amazon Simple Queue Service (SQS) skladišti informacije kao što su poruke radi automatizacije toka posla.
- Implementacija i upravljanje: Zdravstveni podaci se mogu lako pratiti. Elastic Beanstalk koristi .NET, Node.js, Ruby, Python, PHP i Java za merenje i implementaciju web aplikacija.
- Mobilne usluge: AWS nudi dve mobilne usluge – mobilnu analitiku i Amazon Cognito.
Objasnite javne, statične i void klase.
Odgovor:
Javna klasa: Odnosi se na metod koji je vidljiv iz drugih objekata i može se pozvati iz drugih tipova. Svaka klasa može pristupiti objektu.
Statička klasa: Povezana je sa klasom koja nije poseban objekat klase. Ovde možete pozvati statički metod bez kreiranja instance klase.
Void klasa: Ovo znači da metoda nema povratnu vrednost.
Šta je hipervizor u kompjutingu u oblaku?
Odgovor: Hipervizor je softver koji se koristi u hostingu u oblaku za dodeljivanje različitih resursa nakon što ih podeli na različite delove hardvera. Koristi se kao ključ koji omogućava virtuelizaciju. Jednostavno rečeno, softver, firmver ili oboje su instalirani na jednom hardveru za hostovanje virtuelnih mašina.
Hipervizor omogućava jednom serveru da pokreće različite virtuelne mašine nezavisno sa zasebnim operativnim sistemima. Zbog toga, problemi u jednoj virtuelnoj mašini ne utiču na druge virtuelne mašine, aplikacije ili operativne sisteme.
Objasnite balansiranje opterećenja u kompjutingu u oblaku.
Odgovor: Balansiranje opterećenja je način podele ili distribucije radnih opterećenja i drugih karakteristika u kompjutingu u oblaku. Zahvaljujući balansiranju opterećenja, preduzeća mogu lako upravljati svojim radnim opterećenjem i zahtevima aplikacija. Uključuje zahteve koji su dostupni putem interneta i održava protok opterećenja.
Balansiranje opterećenja je od vitalnog značaja za usluge kao što su SMTP, FTP, POP/IMAP, DNS i HTTP. Mnoge kompanije postižu veću dostupnost i skalabilnost putem balansiranja opterećenja. Postoje dve kategorije balansiranja opterećenja – balansiranje opterećenja zasnovano na softveru i na hardveru.
Zaključak
Kompjuting u oblaku ubrzano raste i ne pokazuje znake usporavanja. S obzirom na sve veću upotrebu oblaka i rastuće potrebe, korisno je razvijati karijeru u ovoj oblasti. Ako ste ambiciozni kandidat, gore navedena pitanja za intervju o kompjutingu u oblaku, namenjena kako početnicima tako i iskusnim profesionalcima, pomoći će vam da se pripremite za izazove.
Možda će vas zanimati i resursi za učenje GCP sertifikacije.
Srećno!