Ukoliko ste se susreli sa situacijom da vaš računar ne radi kako treba, potencijalni uzrok može biti problem sa hardverskim drajverima. Drajveri su zapravo softverske komponente koje operativni sistem koristi kako bi komunicirao sa hardverom računara. Svaki operativni sistem, bilo da je to Windows, Android ili neki drugi, oslanja se na hardverske drajvere za ovu komunikaciju.
Drajveri: Jezik kojim računar „razgovara“
Računar se, u osnovi, sastoji iz dve ključne celine: softvera i hardvera. Softver uključuje operativni sistem (OS) i sve programe i aplikacije koje koristite. S druge strane, hardver obuhvata matičnu ploču, RAM memoriju, miš, tastaturu, štampač i sve druge fizičke komponente koje su povezane sa računarom.
Bez pomoći drajvera, softver ne bi znao kako da komunicira sa hardverom i obrnuto. Hardverski drajveri su softverski prevodioci koji omogućavaju operativnom sistemu, programima i aplikacijama da razumeju i koriste hardverske uređaje. Zamislite situaciju da vaš OS govori engleski, dok hardver razume samo nemački. U tom slučaju, hardverski drajveri su prevodioci koji konvertuju engleski u nemački i obrnuto, omogućavajući im da međusobno komuniciraju.
Proizvođači kreiraju drajvere, a programeri ih koriste
S obzirom da drajveri služe kao „prevodioci“ za hardver, možda mislite da su proizvođači hardvera ti koji ih kreiraju. To je ponekad slučaj, na primer, veliki je verovatnoća da je proizvođač vaše grafičke kartice kreirao i njen drajver. Međutim, nije uvek tako.
Microsoft, ali i drugi proizvođači, nude univerzalne drajvere koje svako može koristiti. Ovi drajveri donose uštedu troškova i obezbeđuju doslednost performansi na različitim uređajima. Proizvođači mogu da preskoče proces kreiranja sopstvenih drajvera i umesto toga da koriste dobro poznate, testirane drajvere koji odgovaraju specifikacijama njihovih uređaja. Tako, na primer, vaš miš, tastatura ili USB uređaji najverovatnije koriste generičke drajvere koje je razvio Microsoft.
Iako mnogi uređaji mogu koristiti generičke drajvere, neki ipak mogu bolje funkcionisati sa drajverima koji su specifični za njih. Na primer, grafička kartica (GPU) može prikazati radnu površinu uz pomoć generičkih drajvera, ali za optimalne performanse u 3D igrama, potrebni su joj drajveri proizvođača – NVIDIA, AMD ili Intel.
Bez obzira ko kreira drajver, programeri softvera su ti koji ga koriste. Na primer, program za obradu teksta koristi drajver štampača kako bi komunicirao sa štampačem i grafički drajver za prikaz teksta. Bez tih drajvera, program ne bi znao kako da radi sa štampačem ili monitorom kako bi obavljao osnovne funkcije poput štampanja ili menjanja veličine fonta. Hardverski drajveri programerima olakšavaju posao, jer ne moraju da uče detalje hardverskog jezika da bi mogli da koriste hardver.
Programeri ne moraju da gube vreme „izmišljajući točak“. Kada aplikacija treba da štampa, njen programer može da koristi osnovnu funkciju štampanja, oslanjajući se na sistemske drajvere štampača za detalje. U suprotnom, programer bi morao da razvija operacije štampanja za svaki pojedinačni model štampača, kao što su HP, Brother i ostali.
Ponekad, softver koristi više drajvera za interakciju sa jednim uređajem, prenoseći podatke kroz njih. Vraćajući se na našu analogiju sa jezičkom barijerom, zamislite da softver govori engleski, a hardver nemački. Međutim, prvi prevodilac zna engleski i italijanski, što olakšava komunikaciju. Zatim zamislite drugog prevodioca koji govori italijanski i nemački. Slanjem podataka kroz oba prevodioca, komunikacija na kraju postaje moguća. Isto se dešava i kada se koristi više drajvera između softvera i hardvera.
Zašto drajveri mogu da izazovu pad sistema?
Bliska interakcija između softvera, drajvera i hardvera omogućava da sve na vašem računaru radi, ali je ujedno i potencijalni uzrok problema. Vraćajući se na našu analogiju sa tumačenjem jezika, prevod je dobar onoliko koliko je dobar najlošiji prevodilac u lancu. Ako je prvi prevodilac dobar u engleskom, ali slabo poznaje nemački, mogu se javiti greške u prevođenju, zbog čega nemački govornik neće razumeti šta je rečeno.
Slično se dešava i sa drajverima, ali je problem složeniji. Nije samo drajver sam po sebi možda nesavršen, već i softver i hardver takođe mogu imati probleme. Ovi problemi se mogu uvećati kako se prenose kroz lanac, slično igri „gluvih telefona“. Dakle, ako softver pogrešno pošalje informaciju drajveru, drajver će je protumačiti najbolje što može i poslati instrukcije hardveru. Ukoliko sve prođe dobro, nećete ni primetiti problem.
Međutim, softver, drajveri i hardver nisu uvek dovoljno „pametni“ da se oporave od loših podataka. Ako vaš prevodilac bude zbunjen zbog toga što ne zna zašto nemački govornik traži „ručne cipele“ (Handshuhe na nemačkom), možete zajedno da zaključite da se možda misli na rukavice. Ali, ako operativni sistem naredi grafičkom drajveru da isključi ventilator grafičke kartice, a trebalo je da ga uključi, kartica će postupiti kako joj je naređeno, što će dovesti do pregrevanja i potencijalnog gašenja sistema.
Problem je još komplikovaniji od ovoga, ali u osnovi se svodi na to da loši podaci postavljaju nemoguć zahtev i sistem se ne može oporaviti. Zbog toga se operativni sistem može zamrznuti ili srušiti. Sami drajveri mogu imati greške ili nekompatibilnosti, ali problem se može pripisati drajveru, čak i kada je hardver neispravan ili ima fizički problem.
Šta učiniti ako sumnjate na problem sa drajverima?
Ovo je prvo mesto za ažuriranje hardverskih drajvera.
Ako sumnjate na problem sa drajverom, prvo razmislite zbog čega ste došli do tog zaključka. Ako vam neki softver preporučuje da ažurirate „zastareli“ softver i obećava da će vam pomoći u ažuriranju drajvera, trebalo bi da prestanete sa tim. Ne preporučujemo programe za automatsko ažuriranje drajvera, jer mogu izazvati više štete nego koristi. Najbolje je da odmah deinstalirate takav program.
U većini slučajeva, ne morate da ažurirate hardverske drajvere. Ako sve radi dobro, bolje je da ne dirate ništa i da ne rizikujete probleme. Izuzetak su grafički drajveri, koji se redovno ažuriraju kako bi se ispravili problemi, dodale nove funkcije ili poboljšale performanse za nove igre. Međutim, većini hardverskih drajvera nije potrebno ažuriranje.
Ako se na ekranu pojavi Plavi ekran smrti (BSoD) sa porukom o grešci koja ukazuje na problem sa hardverskim drajverom, verovatno ste na pravom tragu. U tom slučaju, sledeći korak je provera novih drajvera.
Ali i tada, izbegavajte programe za automatsko ažuriranje. Najbolji način za ažuriranje drajvera je putem Windows Update-a ili zvanične veb lokacije proizvođača. Prvo proverite Windows Update, jer Microsoft obavlja dobar posao kada su u pitanju ažuriranja hardvera i to može uštedeti mnogo truda.
Ukoliko ne pronađete ništa u Windows Update, posetite veb lokaciju proizvođača i potražite sekciju za podršku i preuzimanje drajvera. Uporedite najnoviju verziju koju proizvođač nudi sa verzijom koju vidite u Upravljaču uređaja.
Uglavnom, drajveri bi trebalo da rade u pozadini i ne bi trebalo da osećate njihovo prisustvo. Nažalost, ista svojstva koja im omogućavaju da rade dobro, takođe ih čine potencijalnim izvorom problema. Ali, generalno, ne morate da brinete o njima. Ili im nije potrebno ažuriranje, ili će se Windows pobrinuti za to umesto vas. Razumevanje ovih ključnih stvari pomoći će vam da rešite probleme ukoliko do njih dođe, ali i da ih sprečite.