Često odajemo priznanje preduzetnicima i osnivačima kompanija. Međutim, da li se ikada zapitamo ko su ti ljudi koji neumorno rade iza kulisa, omogućavajući uspeh tih startapa?
To su pojedinci poput Sačina Arije. Oni ulažu svoje srce i dušu u mlade preduzetnike, obezbeđujući im sve neophodne resurse. Štaviše, vode ih kroz svaki korak koji ti mladi umovi preduzmu.
Ponovo sam ovde sa novim intervjuom sa Sačinom Arijom, osobom koja je mentorisala i vodila mnoge ideje koje su danas prerasle u milionske poduhvate.
Osećam da ovde nije reč samo o Sačinu Ariji, već i o odavanju počasti svim mentorima i trenerima koji rade danonoćno kako bi mladi umovi širom sveta mogli da ostvare svoje ideje.
Siguran sam da vas zanima ko je zapravo Sačin Arija. Dozvolite mi da odgovorim na to pitanje:
Ko je Sačin Arija?
Sačin Arija je vodeći stručnjak za strategiju i implementaciju inkubacije i preduzetništva za sve BITS kampuse u Pilaniju, Goi, Hajderabadu, Dubaiju, a uskoro i u Mumbaju. Inkubator je odigrao ključnu ulogu u definisanju i podržavanju inovativnog i preduzetničkog ekosistema unutar BITS kampusa.
Direktno ili indirektno, ovaj inkubator je motivisao i inspirisao mnoge studente BITS-a da se upuste u preduzetništvo. Prema procenama, studenti i alumni BITS-a osnovali su više od 300 startapa od kada je inkubator uspostavljen 2004. godine.
Sačin je na ovoj funkciji više od pet godina i do sada je razvio brojne ideje. Ideje koje su krenule od zamisli na tabli do velikih kompanija. Imam utisak da je on savremeni guru od koga svaki mladi preduzetnik želi savet. Zašto ovo tvrdim sa tolikom sigurnošću? Pročitajte nastavak i sami ćete zaključiti na osnovu njegovih odgovora.
P: Po čemu se BITS razlikuje od drugih institucija u svetu?
O: Sačin ističe da je BITS Pilani, smešten u Pilaniju, veoma malo i izolovano selo, udaljeno 200 kilometara od Džajpura i drugih većih gradova. On to naziva „tajnim sastojkom“ koji ovu instituciju čini jedinstvenom.
Boravak u udaljenom području, daleko od razvijenog grada, prirodno ograničava studente od stvari koje bi im inače odvlačile pažnju, ili onoga što bi se moglo predstaviti kao pogodnost, ali bi moglo da dovede do lenjosti u velikim gradovima. Ovo gradi karakter koji studente BITS-a čini odličnim prirodnim liderima i pomaže u negovanju preduzetničkih kvaliteta.
Nije slučajno što BITS ima 6000 alumnista na pozicijama izvršnih direktora i 7000 alumnista sa sopstvenim startapovima, odmah iza IIT Bombay i Delhija.
U kampusu nema policijskog časa za momke i devojke, uz blaža pravila u vezi sa boravkom van kampusa. Ova otvorena sloboda pruža studentima jedinstveno okruženje za rast i produktivnost.
Da li ste bili upoznati sa ovom činjenicom?
P: Koji su kriterijumi za jednogodišnju pauzu na BITS-u?
O: Kada je objavljena vest da studenti BITS-a mogu da uzmu jednogodišnju pauzu od svojih akademskih obaveza, svi su bili znatiželjni da saznaju kriterijume. Zato sam odlučio da preuzmem inicijativu i da se informišem.
Što se tiče ovog pitanja, Sačin objašnjava kako je nastala ova politika „jednogodišnje pauze“. Vođene su brojne diskusije o tome da li je dozvoliti ovu pauzu dobra ili ne. Međutim, svi su se složili da treba da se preduzmu dodatni koraci kako bi se preduzetnička kultura podigla na viši nivo, i ako to koristi studentima i donosi dobre rezultate, onda je to vredno truda.
On dalje navodi da su kriterijumi za pauzu takvi da student mora da radi na startapu ili da bude na putu da pokrene startap. Ako student može da predstavi svoje ideje ili ako je primljen u program obuke od strane nezavisnih agencija za preduzetništvo, dozvoljeno mu je da uzme jednogodišnju pauzu.
Da, to je to. Siguran sam da ste mislili da postoje neki strogi kriterijumi. Međutim, prilično je jednostavno.
P: Da li je iskustvo neophodno za pokretanje sopstvenog biznisa ili startapa?
O: Prema gospodinu Ariji, ne postoji određeni način da se utvrdi da li je iskustvo neophodno ili ne za pokretanje kompanije ili startapa. On započinje svoj odgovor primerom Piksela, startapa koji se bavi snimanjem svemira, za koji je bilo potrebno mnogo stručnog znanja iz ove oblasti pre početka rada u studentskoj sobi, a sada lansiraju satelite.
Drugi primer koji je naveo je Grou, kompanija koju je pokrenuo Išaan, koji je godinama radio na drugim mestima kako bi stekao iskustvo pre nego što je pokrenuo sopstvenu kompaniju.
P: Kakav je način razmišljanja studenata na BITS-u?
O: Kada sam postavio ovo pitanje, gospodin Arija je rekao da je to zanimljivo pitanje. On je dodao da su studenti, koji ulažu značajna finansijska sredstva u studiranje na BITS-u, spremni da odbiju visoko plaćene poslove u kompanijama kako bi sami pokrenuli kompaniju od nule.
On napominje da je jedan od razloga za to kultura koja preovladava na BITS-u. Na studente može uticati preduzetničko okruženje, ili mogu biti inspirisani drugim ljudima sa BITS-a koji su im ulili ideju da sami krenu tim putem.
On dodaje da su oni inteligentni studenti na BITS-u svesni da čak i ako njihovi startapovi propadnu, i dalje će moći da nađu posao, jer mnoge kompanije danas uzimaju preduzetničko iskustvo kao prednost za određene uloge. Sve ove činjenice su ohrabrile mnoge osnivače da preuzmu rizik.
Bio sam šokiran. Zamislite da odbijate posao koji plaća više od većine fakulteta i odlučujete se za putovanje koje će u početnoj fazi biti puno izazova. To je način razmišljanja o kojem ovde govorimo.
P: Kako prezentovati ideje investitorima i institucijama?
O: Nakon što sam pitao kako neko može da predstavi svoje ideje investitorima i institucijama, Sačin je napomenuo da, umesto razmišljanja o ekonomskim implikacijama ideje ili finansiranju projekta, investitori i institucije obraćaju pažnju na strast koju mladi umovi ulažu u svoju ideju ili viziju.
Međutim, oni traže i dokaze o sposobnosti rešavanja problema kod osnivača i njihovu spremnost da se uhvate u koštac sa tim problemima. Takođe, analiziraju ideje u smislu njihovog potencijala i ciljne demografske grupe ili tržišta za te ideje.
On takođe napominje da obraćaju pažnju na to kako će se ideja razvijati, koje će mere biti preduzete da bi ta ideja funkcionisala i napredovala, i kako će se sredstva koristiti, bilo za opremu ili zaposlene. Posebno se razmatra ulaganje tih sredstava.
Poslednja stvar koju traže je da li ideja donosi inovacije na tržište. Naglašava se da se ne pokušava ponovo izmisliti točak. Sačin ističe da danas većina startapa nastoji da poveže prodavca i kupca.
P: Kao osnivač, kada mislite da je pravo vreme za odustajanje?
O: Svi govore o uspesima startapa, ali niko ne priča o neuspesima. Kada sam postavio ovo pitanje, Sačin se nasmešio i rekao da je na to pitanje jako teško odgovoriti.
On navodi svoje iskustvo gledanja mnogih kompanija i ideja koje su neodržive, bilo zato što kupac ne dobija vrednost za svoja ulaganja. Ako kupci odlaze, temeljna analiza uzroka sigurno će vas dovesti do razloga problema.
Ako proizvod ne funkcioniše dobro i kupci ga napuštaju, to se može smatrati jasnim znakom da kompanija neće moći da preživi.
P: Kako pronaći pravog suosnivača?
O: Sačin se smeje na ovo pitanje, znajući kuda vodi ovo pitanje. Odgovor koji je dao bio je prilično detaljan i preporučio bih vam da pogledate video za ovaj odgovor, ali ukratko, on kaže da je uvek teško pronaći suosnivača jer je ponekad veoma teško pronaći nekoga sa ispravnim idejama i pravim načinom razmišljanja koji se takođe slaže sa vašim idejama i metodama.
On takođe poredi odnose sa suosnivačima sa brakom, gde supružnici često imaju neslaganja oko stvari na kojima rade. Pošto je suosnivač, ta osoba mora poštovati ideje i razloge drugog suosnivača, a to nije lako postići.
Saveti studentima koji žele da se upuste u ovo preduzetničko putovanje?
O: Sačin spominje da je indijska vlada finansirala mnoge preduzetničke inkubatore i inkubatorske jedinice. Te jedinice žele da pomognu ljudima koji žele da osnuju sopstvene kompanije.
Uz mentorstvo i pomoć ovih institucija sigurno se može doći do realizacije njihovih ideja i vizija. On takođe spominje grantove i finansijsku pomoć koju ove jedinice pružaju preduzetnicima za razvoj startapa i njihovog putovanja.
Koje su stvari koje najviše volite u svom poslu?
O: Na ovo pitanje, Sačin odgovara: „Zašto ovo radim?“ On napominje da je cilj podstaći studente da smisle nove načine rešavanja problema.
On ističe da ne postoji šablon, niti se on pridržava šablona za svoj rad. Svake godine dolaze novi studenti, a svaki od njih ima drugačiji skup očekivanja o tome kako mogu da sarađuju na BITS-u. To je ono što ga podstiče da uči svakog dana.
Autorov zaključak
Naučili smo mnogo u podkastu sa Sačinom. Iskreno, mnogi ljudi će dobiti mnogo dragocenog znanja iz razgovora koji smo vodili sa njim. Postavio sam mu još neka pitanja, poput njegove plate i zašto je BITS tako skup, zajedno sa drugim iskustvima.
Toplo vam preporučujem da pogledate kompletan podkast kako biste mogli da čujete odgovore direktno od njega. Pratite nas za još neverovatnih interakcija i uvida. Do tada, nastavite da učite i da rastete.
Takođe, možete pročitati i intervjue sa Vedantom Singom Thakur (izvršni direktor My Content Cafe), Pranjalom Mišrom (izvršni direktor Your Brand Partner) i Sauravom Kumarom Sinhom (izvršni direktor Homeversity).