Kapacitet prenosa podataka, često poistovećen sa brzinom interneta, u osnovi određuje koliko brzo možete da koristite internet. Veći kapacitet prenosa znači i brži internet. Iako je za većinu korisnika izjednačavanje ova dva termina prihvatljivo, važno je razumeti šta brzina zaista predstavlja u kontekstu slanja i primanja podataka online.
Baš kao što se brzina automobila izražava u kilometrima na sat, i kapacitet prenosa podataka ima svoje jedinice mere, iako su one drugačije. Kapacitet prenosa zapravo predstavlja količinu podataka koja može biti poslata ili primljena u jednoj sekundi.
Digitalni podaci se mere u bitovima. Kapacitet prenosa se najčešće izražava u megabitima po sekundi (Mbps), gde je jedan megabit jednak milionu bitova. Mbps je uobičajena jedinica za merenje kapaciteta prenosa širokopojasnih mreža, dok Ethernet mreže koje podržavaju znatno veće brzine, svoj kapacitet ponekad izražavaju u gigabitima po sekundi (Gbps). Pojedine širokopojasne mreže, naročito one zasnovane na optičkim kablovima, takođe mogu dostići brzine merene u gigabitima.
Spori i brzi internet
Razlika između sporog i brzog interneta ogleda se, naravno, u brzini. Tako je 4 Mbps znatno sporije od 20 Mbps. Iako su brojke prilično jasne, hajde da detaljnije analiziramo šta se zapravo dešava na tehničkom nivou kada imamo bržu internet konekciju. Vratimo se analogiji sa automobilima.
Zamislite jednosmernu ulicu sa dve trake. Saobraćaj teče kroz obe trake istovremeno. Ako se put proširi dodavanjem još dve trake, protok saobraćaja će se duplirati, pod pretpostavkom da se brzina kretanja vozila ne menja. Sličan princip važi i za kapacitet prenosa podataka. Kada imate kapacitet od 4 Mbps, to znači da 4 miliona bitova podataka prelazi put u jednoj sekundi. Sa 20 Mbps, u jednoj sekundi se prenosi 20 miliona bitova.
Druga popularna analogija kojom se objašnjava kapacitet prenosa podataka je ona sa slavinom. Ako otvorite slavinu samo malo, voda teče sporije. To predstavlja „spor“ internet, tj. manji protok. Kada slavinu otvorite do kraja, voda teče mnogo brže – to je brzi, odnosno veliki protok podataka.
Potrebe za brzim ili sporim internetom zavise od načina na koji se internet koristi. Na primer, ako imate samo jedan ili dva uređaja koji koriste istu konekciju, manji protok će zadovoljiti većinu vaših potreba. Međutim, ako je na mrežu priključeno više uređaja, ili ako planirate da igrate online igre ili da koristite streaming servise poput Netflixa, biće vam neophodna mnogo brža veza.
Ograničenja kapaciteta prenosa i podataka
Kapacitet prenosa podataka često dolazi sa ograničenjima količine podataka koja vam nameću vaš internet provajder (ISP) ili mobilna mreža. Ograničenje podataka određuje koliko informacija možete da prenesete tokom određenog vremenskog perioda. Ovaj period, obično mesec dana, definiše koliko informacija možete da pošaljete i primite.
Kapacitet prenosa podataka je količina podataka koja putuje određenom brzinom. ISP-ovi i mobilne mreže nameću ograničenja iz tri glavna razloga:
Da bi se sprečilo zagušenje mreže
Da bi se sprečila zloupotreba mreže
Da bi se ostvarila zarada prodajom paketa sa većim ograničenjem podataka
Ograničenja podataka imaju ekonomski aspekt, ali nisu nužno loša ukoliko su razumna i ukoliko vaš ISP ili mobilna mreža omogućavaju da preostalu količinu podataka prenesete u sledeći obračunski ciklus.
Ograničenje od 80 GB mesečno znači da možete da preuzmete 80 GB podataka tokom jednog meseca. Ukoliko pređete ovo ograničenje, moraćete da platite dodatne podatke. Važno je napomenuti da ograničenja podataka i brzina protoka ne važe samo za preuzimanje, već i za slanje podataka. Kućni korisnici su manje zabrinuti za brzinu slanja i količinu podataka koje šalju, dok je ovo od velikog značaja za firme koje redovno šalju velike količine podataka, na primer prilikom pravljenja rezervnih kopija. Zbog toga ISP-ovi imaju različite pakete za kućne korisnike i firme.
Kapacitet prenosa i neutralnost mreže
Neutralnost mreže je trenutno veoma aktuelna tema. Možda se pitate kakve veze ona ima sa kapacitetom prenosa podataka. U trenutnim uslovima, sav pristup internetu, odnosno sve što preuzimate i šaljete, tretira se na isti način. To znači da preuzimanje email priloga i gledanje Netflixa podrazumevaju istu brzinu. Vaš ISP tretira sve vaše online aktivnosti na potpuno isti način. To je suština neutralnosti mreže.
Kada bi se neutralnost mreže ograničila, ISP-ovi bi mogli da smanje vaš kapacitet prenosa podataka u zavisnosti od toga za šta koristite internet. To znači da ako imate vezu od 20 Mbps, mogli biste da je koristite za preuzimanje email priloga, ali kada pokušate da gledate Netflix, vaš ISP bi smanjio brzinu prenosa pošto preuzimate medijski sadržaj. Da biste mogli da strimujete, morali biste da platite više, odnosno da kupite poseban paket.