Sredinom devedesetih godina, kompanija Be Inc. je imala hrabrosti da stvori potpuno nov operativni sistem za personalne računare, praktično ni iz čega. Iako je dobio pohvale kritike zbog naprednih funkcija koje su bile ispred svog vremena, nije uspeo da ostvari značajan tržišni udeo. Ipak, i 25 godina kasnije, i dalje ima svoje obožavaoce. Pogledajmo zašto je to tako.
Tajna BeOS-a? Svež pristup i jedinstven osećaj
BeOS je bio multimedijalni operativni sistem, sada već neaktivan, koji je prvi put predstavljen u oktobru 1995. godine za BeBox računar, koji je razvila kompanija Be Inc. Pokretačke snage iza Be-a bili su Žan-Luj Gase, bivši potpredsednik za razvoj proizvoda u Apple-u, i Stiv Sakoman, tvorac Apple Newton-a. Sa takvim tehnološkim pedigreom, Be je privukao pažnju industrije od samog starta.
Rana verzija BeOS-a koja se koristi na BeBox-u.
BeOS se izdvajao među operativnim sistemima devedesetih po tome što nije imao nasleđeni kod. Sredinom 90-ih, Windows, macOS, OS/2, Solaris, Linux, pa čak i NeXTSTEP, bili su evoluirani operativni sistemi sa najmanje deset godina istorije iza sebe. Be, međutim, sa BeOS-om, usudio se da stvori potpuno novi operativni sistem, ispočetka, kako bi zadovoljio potrebe tog vremena: multimedijalnu i internet podršku.
BeOS je razvijen u kombinaciji sa prilagođenom hardverskom platformom sa dva PowerPC procesora, pod nazivom BeBox. Prvi put objavljen 3. oktobra 1995. godine, bio je opremljen da bolje upravlja digitalnim audio i video zapisima od tadašnjih Mac i PC računara.
Originalni BeBox, oko 1995.
BeBox je bio neobična, ali poželjna mašina. Prodavao se po ceni od oko 1.600 dolara (što bi danas bilo oko 2.700 dolara) i pre svega je bio namenjen kao razvojna platforma, a ne kao običan potrošački uređaj.
Takođe, poslužio je kao važan dokaz da Be-ova vizija multimedijalnog desktop računarstva može da funkcioniše.
Po čemu je BeOS bio poseban?
Ubrzo nakon lansiranja BeOS-a, štampa je bila skeptična prema projektu, ali je, generalno, hvalila njegov čist i neopterećen interfejs. BeOS je koristio minimalan broj dugmića, sveden i pažljivo raspoređen. Umesto standardnih traka na vrhu svakog prozora, BeOS je imao kartice. Njegove ikone su bile jednostavne i simpatične.
BeOS-ov sistem menija, Deskbar (otprilike ekvivalent Windows Start meniju i macOS-ovom Dock-u), omogućavao je kompaktan, ali robustan interfejs za upravljanje aplikacijama i podešavanjima. Od BeOS verzije 5 (R5) mogao je da se razvuče preko donjeg dela ekrana kao Start meni.
BeOS 5 Deskbar menadžer zadataka u akciji.
Za razliku od drugih operativnih sistema tog vremena, BeOS je podržavao aplikacije sa više niti i imao je podršku za višeprocesorske mašine od samog početka. Nakon nadogradnje, takođe je uključio višenitni, 64-bitni sistem datoteka sa dnevnikom, pod nazivom BFS. On je imao ugrađenu bazu podataka, dizajniranu za podršku digitalnog multimedijalnog snimanja i reprodukcije, što je bila novina sredinom devedesetih.
Cilj je bio stvoriti OS koji je lagan i brz (navodno, pokretanje na BeBox-u je trajalo samo 10 sekundi), a ujedno i dovoljno robustan da istovremeno reprodukuje nekoliko digitalnih video datoteka. Ovo je bilo neverovatno dostignuće za 1995. godinu.
BeOS je takođe dolazio sa veb pretraživačem i imao je elemente slične UNIX-u, uključujući podršku za Bash komandnu liniju, iako nije bio zasnovan na UNIX-u. Podržavao je i virtuelne radne površine za produktivnost, što je funkcija koja još uvek nije primenjena u većini modernih operativnih sistema na BeOS nivou.
Zašto je BeOS propao?
I pored hvaljene tehnologije i bliskog uspeha, BeOS je skoro školski primer bolnih „šta-ako“ scenarija u tehnologiji. Najpoznatije je da je Apple 1996. godine ponudio da kupi Be i njegovo intelektualno vlasništvo, s namerom da BeOS postane jezgro novog Macintosh OS-a. Rukovodioci Be-a su se usprotivili ponuđenoj ceni (navodno oko 120 miliona dolara) i pregovori su ubrzo prekinuti.
Kada je Stiv Džobs saznao za potencijalni dogovor sa BeOS-om, ponudio je NeXT i njegov operativni sistem, koji je na kraju i pobedio. Tako je rođen Apple-ov macOS X, ali je njegov podsticaj mogao biti i BeOS da je prihvaćena početna ponuda kompanije Apple.
Bez prodaje Apple-u, Be je ostao sam. Nakon što je u dve godine prodao samo oko 1.800 BeBox jedinica (i bez predstojeće kupovine), Be je odlučio da razvije verzije BeOS-a koje će raditi na Mac računarima i uobičajenom Windows PC hardveru. Postojala je čak i Personal Edition koja je mogla da se pokrene unutar Windows-a.
Kopija BeOS-a u kutiji koju je prodavao Gobe Software krajem 90-ih.
Nažalost po Be, tržište operativnih sistema za personalne računare je u to vreme bilo veoma konkurentno. Apple, Microsoft, IBM, NeXT i desktop Linux su se borili za dominaciju. Kao i OS/2, BeOS-u je nedostajala dovoljna podrška za aplikacije trećih strana, jer su programeri prvo ciljali OS platforme sa većom bazom instalacija.
Ipak, ostvarili su neke obećavajuće poslove. Pregovarali su sa nekoliko proizvođača računara da uključe BeOS u konfiguraciji sa dvostrukim pokretanjem sa Windows-om. Na kraju, jedini PC hardver (osim BeBox-a) koji je isporučen sa BeOS-om bio je Hitachi FLORA Prius 330J linija u Japanu.
Nažalost, zbog monopolskog pritiska Microsofta, instalacija BeOS-a je ostala skrivena, osim ako nije bila otključana kroz komplikovan proces. Be je tužio Microsoft zbog ove prakse 2002. godine, a tužba je kasnije rešena vansudskim putem.
Stara fotografija Hitachi FLORA Prius 330J, koja je bila isporučena sa BeOS-om.
Na kraju, Be je odlučio da promeni fokus i da podrži internet uređaje. Palm, Inc. je kupio Be za 11 miliona dolara 2001. godine i prekinuo podršku za desktop verziju BeOS-a. Do otprilike 2006. godine, BeOS je živeo samo kao ugrađeni operativni sistem u nekim Roland i Tascam proizvodima za snimanje i obradu videa.
BeOS živi u Haiku OS-u
Danas možete preuzeti i koristiti funkcionalnog savremenog potomka desktop BeOS-a, pod nazivom Haiku. Ovaj besplatni projekat otvorenog koda je još uvek u beta fazi, ali je kompatibilan sa starim (i novim) BeOS aplikacijama. Zadovoljstvo je eksperimentisati sa njim, bilo na virtuelnoj mašini ili kao direktna instalacija na hardveru kompatibilnom sa Windows-om.
Haiku OS u akciji.
Haiku-ov lagan i efikasan interfejs deluje kao dašak svežeg vazduha u poređenju sa Windows-om. Takođe uključuje moderan veb pretraživač baziran na WebKit-u, tako da i dalje možete mnogo da uradite sa njim, iako generalno nedostaje podrška za BeOS i Haiku aplikacije. Pogledajte ga da biste osetili ukus budućnosti koja je mogla biti.
Srećan rođendan, BeOS!