Slack je aplikacija za komunikaciju na radnom mestu koja je stekla ogromnu popularnost, toliko da se vrednost kompanije koja stoji iza nje procenjuje na preko 20 milijardi dolara. Verovatno ste o tome čuli u vestima. Ukoliko još niste imali priliku da je koristite, evo najbitnijih informacija.
Šta je Slack?
Slack predstavlja platformu za razmenu poruka na radnom mestu, opisujući sebe kao „jedno mesto za poruke, alate i datoteke„. To znači da je Slack sistem za razmenu instant poruka koji nudi mnogobrojne dodatke za integraciju sa drugim alatima. Ipak, za osnovnu upotrebu Slack-a, dodatne integracije nisu neophodne, jer se glavna funkcija svodi na komunikaciju sa drugim ljudima. Postoje dva načina za ćaskanje na Slack-u: kanali (grupni razgovori) i direktne poruke, ili DM (lični razgovori). Pogledajmo korisnički interfejs ukratko.
Četiri ključne komponente Slack-a na koje treba obratiti pažnju su:
Ime Slack instance.
Lista kanala čiji ste član.
Lista osoba sa kojima ste ostvarili direktnu komunikaciju.
Prozor za razgovor.
Kada korisnik odluči da počne koristiti Slack, prvo bira ime za svoju Slack instancu. Ovo ime se zatim koristi kao deo jedinstvene URL adrese. Na primer, ako Pera Kojot želi da kreira Slack instancu za Acme Praćke, njegova Slack instanca bi bila dostupna na adresi https://acmepracke.slack.com/. Nakon toga, Pera može pozvati sve koje želi da se pridruže njegovoj Slack instanci.
Kanali u Slack-u mogu biti javni, što znači da ih svaki član može videti i pridružiti im se, ili privatni, što znači da samo članovi tog kanala mogu da ga vide i pozivaju druge da se pridruže. Direktne poruke su uvek privatne, iako mogu uključivati do 8 ljudi.
Prozor za razgovor je centralno mesto za svu komunikaciju. Ovde možete čitati odgovore na poruke, koristiti emotikone za reakcije, dodavati GIF-ove, pregledati RSS fidove, podešavati podsetnike, primati obaveštenja o dodacima i još mnogo toga. Ali pre svega, ovo je mesto gde razgovarate sa ljudima.
Zašto je Slack toliko popularan?
U vreme kada se Slack pojavio, na tržištu nije bilo mnogo konkurenata. To ne znači da druge aplikacije za ćaskanje nisu postojale, ali Slack je uspešno spojio intuitivan korisnički interfejs sa grupnim i individualnim razgovorima. Takođe, kompanijama je omogućio kontrolu nad time ko može koristiti platformu putem sistema poziva. Drugi alati su nudili slične opcije, ali nisu imali istu lakoću korišćenja (na primer, Campfire, koji je danas BaseCamp). Nijedan od tradicionalnih provajdera, poput Microsoft-a, Apple-a, IBM-a ili Sun-a, nije imao rešenje koje bi se moglo porediti sa Slack-om.
Odsustvo korporativne veličine takođe je bio benefit. Slack je bio dovoljno mali da brzo reaguje i uvodi nove funkcije, kao što su reakcije emotikonima (sjajno za korisnike) i dvofaktorska autentifikacija (sjajno za administratore). Za neke korisnike, činjenica da Slack nije bio u vlasništvu velikog, tradicionalnog provajdera bila je dovoljna prednost, ali to ne objašnjava u potpunosti zašto je Slack toliko popularan.
Slack je uspešan iz dva glavna razloga: dizajn i razumevanje potreba korisnika. Ova dva aspekta su osnova svakog dobrog proizvoda, ali ih je iznenađujuće teško postići, kao što dokazuju brojni neuspešni projekti. Osnovni dizajn je osmislio osnivač Slack-a, Stjuart Baterfild (isti čovek koji je bio suosnivač Flickr-a ranih 2000-ih) i njegov tim, a zatim su ga predali kompaniji MetaLab na doradu. Endru Vilkinson iz MetaLab-a je to objasnio sledećim rečima:
„Da bismo privukli pažnju na pretrpanom tržištu, morali smo pronaći način da zaintrigiramo ljude. Većina poslovnog softvera izgleda kao jeftino matursko odelo iz 70-ih – svuda prigušeno plavo i sivo – pa smo, počevši od logotipa, učinili da Slack izgleda kao da je eksplodirao konfeti. Električno plava, žuta, ljubičasta i zelena na sve strane. Dali smo mu šemu boja kao video igrici, a ne proizvodu za poslovnu saradnju… žive boje, zaobljeni sans-serif font, prijateljske ikone i nasmejana lica i emotikoni na sve strane.“
U istom članku, Vilkinson objašnjava kako korišćenje Slack-a stvara dobar osećaj – što i jeste tako – i kako je sadržaj, poput učitavanja poruka, neformalan i često smešan, zaključujući: „To je isti klijent za ćaskanje u preduzećima, ali je razigran, zabavan za upotrebu i sve se to spaja da bi se osećao kao lik u vašem životu.”
Kada se analiziraju elementi koji čine Slack, lakoća korišćenja i pouzdanost se izdvajaju. Netnički korisnici ga lako savladaju, posebno u poređenju sa drugim alatima za grupno ćaskanje, kao što su Basecamp ili Microsoft Teams. Takođe, svoju Slack instancu možete pokrenuti besplatno, čak i za ličnu upotrebu. A ako vam se ne sviđa izgled „konfeta“, lako je promeniti boje.
Međutim, dobar dizajn nije od velike koristi ako ne postoji funkcionalnost. Ćaskanje je relativno jednostavno, zbog čega većina aplikacija za ćaskanje prati isti osnovni format: prozor za pregled razgovora i prostor za kucanje, bilo ispod ili sa strane. Tu do izražaja dolazi Slack-ova pažnja prema zahtevima korisnika. Umesto da ponovo izmišljaju točak za ćaskanje, fokusirali su se na ono što ljudi žele od aplikacije za ćaskanje, pored osnovnog zahteva slanja poruka.
Jedna od najjačih prodajnih tačaka Slack-a bila je činjenica da Slack administratori ne mogu čitati privatne kanale i direktne poruke bez izričite saglasnosti članova ili obaveštenja svim korisnicima da je došlo do izvoza poruka. To je korisnicima pružalo osećaj privatnosti i sigurnosti, koji drugi proizvodi (posebno email) nisu nudili.
Zahvaljujući prvenstveno GDPR zakonodavstvu koje je stupilo na snagu u Evropi 2018. godine, međutim, to se promenilo — administratori na višim nivoima sada mogu vršiti kompletne izvoze podataka bez obaveštavanja svojih korisnika. To pokazuje koliko su korisnici cenili originalna podešavanja privatnosti, što je dobar primer kako Slack, kada nije ograničen zakonima, razume želje svojih korisnika.
Ovo razumevanje uglavnom stiču tako što i sami svakodnevno koriste proizvod:
„[U]zidovima Slack HQ-a u San Francisku, tim za dizajn može testirati različite korisničke scenarije sa svojim odeljenjima. Svako odeljenje deluje kao mikrokosmos veće baze klijenata. Na primer, dizajneri mogu saznati više o tome kako poboljšati Slack za finansijske timove posmatrajući i prikupljajući povratne informacije od svog finansijskog odeljenja.“
Kao što jedan od njihovih dizajnera proizvoda kaže u istom članku: „Povratne informacije korisnika takođe redovno stižu i van kompanije, a svi radimo nedeljne smene podrške kako bismo bolje saosećali sa kupcima.”
Koliko kompanija znate u kojima svi moraju da odrade redovnu smenu u podršci kako bi bili sigurni da razumeju probleme korisnika?
Slack je takođe rano odlučio da pokrene ekosistem integracija aplikacija. Korisnici mogu da integrišu gotovo svaku aplikaciju koju žele, od razvojnih alata kao što su GitHub, Jenkins i StackOverflow, do poslovnih alata kao što su Google Analytics, ServiceNow, Mailchimp ili Salesforce. Postoji preko 1500 aplikacija sa kojima Slack može da se integriše, tako da ako ne može nešto da uradi što vam je potrebno, verovatno postoji aplikacija koja to može. To pretvara Slack u moćnu aplikaciju koja predstavlja čvorište, i koju korisnici mogu držati otvorenu na jednom ekranu dok rade na drugom. U suštini, Slack je postao centralno mesto za mnoge korisnike.
Kombinacija dobrog dizajna i razumevanja potreba korisnika je učinila Slack popularnim. Ova anketa pruža dobar pregled onoga što korisnici misle o Slacku, a rezultati su gotovo univerzalno pozitivni.
Slack je toliko popularan da je Atlassian — australijski gigant vredan više milijardi dolara koji stoji iza veoma uspešnih aplikacija za produktivnost, kao što su Jira i Confluence — priznao poraz 2018. prodao je svoje dve aplikacije za ćaskanje, HipChat i Stride, Slack-u, zajedno sa korisničkom bazom i svim ostalim.
U vreme pisanja, postoji anketa koja tvrdi da je Microsoft Teams popularniji od Slack-a. Međutim, tu anketu je sproveo Microsoft-ov partner, i zasniva se na broju kompanija koje koriste svaki alat, a ne na preferencijama korisnika. Office 365 je daleko najkorišćeniji softver u poslovnom svetu, a Teams je njegov sastavni deo. Stoga, više kompanija koristi Teams jednostavno zato što im je dostupan kao deo njihove pretplate.
Koliko košta Slack?
Slack možete pokrenuti besplatno, ali ovaj plan vam omogućava pristup samo 10.000 najnovijih poruka. Takođe, postoje i druga ograničenja, uključujući samo deset integracija, bez opcije za jednog ili više gostiju na kanalima i sa ograničenim administrativnim funkcijama.
Ako se odlučite za plaćenu verziju, Slack može biti prilično skup, posebno ako želite Plus izdanje. Taj nivo vam nudi funkcije kao što su jedinstvena prijava i izvoz radi usklađenosti sa propisima, što je od ključnog značaja za svaku kompaniju pristojne veličine. Koliko je skup? Otprilike 12 USD po korisniku mesečno ako plaćate godišnje, ili 15 USD po korisniku mesečno ako plaćate mesečno. Ako imate 1.000 korisnika i plaćate godišnje, to je 144.000 dolara. Ne kažemo da to nije vredno toga, ali je veliki izdatak.
Uz pretplatu dobijate mnogo stvari, ali jedna stvar koju ne dobijate je mogućnost da sami hostujete svoje podatke. Svi podaci se čuvaju na Slack-ovim serverima, koji su zapravo Amazonovi serveri, jer Slack radi na AWS-u. Ovo je delimično i razlog zašto je Microsoft stavio Slack na svoju internu listu „neželjenih“ aplikacija; ne samo da je Slack jedan od zvaničnih konkurenata Microsoft-a (i obrnuto), već se Microsoft Azure takmiči sa Amazon Web Services na tržištu cloud usluga vrednom više milijardi dolara. Mala je verovatnoća da će to biti poseban problem za vašu kompaniju, ali u zavisnosti od vaše pravne nadležnosti, zahteva usklađenosti ili smernica za rukovanje podacima, držanje vaših podataka na AWS-u korišćenjem alata treće strane možda neće biti prihvatljivo.
Šta se ne dopada kod Slack-a?
Ako vaša kompanija može da prihvati troškove i ne smeta joj što nema kontrolu nad svojim podacima, još uvek postoji nekoliko problema sa samom aplikacijom. Na primer, Slack-ova decentralizacija daje korisnicima kontrolu nad tim koji se kanali kreiraju, što je odlično dok ne shvatite da morate svakodnevno da proveravate dva tuceta kanala — delimično da biste ublažili FOMO, a delom zato što morate da znate šta se dešava. Ovo negativno utiče na neke korisnike, i lako je razumeti zašto ljudi sve više smatraju da je Slack gubljenje vremena, a ne produktivan alat. Ako ste i vi jedan od njih, možete na neko vreme da isključite Slack.
Međutim, ozbiljniji problem je to što Slack nema opciju isključivanja ili blokiranja zvuka:
„Apstraktno, to ima smisla: Slack sebe vidi kao organizacioni alat i taj alat se koristi na radnim mestima. Dakle, politika radnog mesta i način na koji se to radno mesto nosi sa uznemiravanjem je način na koji treba postupati sa uznemiravanjem na Slacku.“
Ako vam se ovaj zahtev čini neobičnim na prvi pogled i smatrate da Slack-ov stav ima savršenog smisla, verovatno nikada niste doživeli neželjenu pažnju od nekoga ko vas jednostavno neće ostaviti na miru. Iz istog članka:
„Moja prijateljica je imala neprijatne interakcije sa kolegom preko Slacka — platforme koju je morala da koristi mnogo sati dnevno da bi radila svoj posao. Stoga nije mogla da ga ignoriše svaki put kada bi je porukama zatražio, iako su te poruke često dolazile od njenog uznemiravača. Pošto nije mogla da isključi zvuk te osobe, bila bi primorana da vidi njegove neprikladne poruke svaki put kada bi se pojavilo to malo crveno obaveštenje.“
Bez obzira na vaše mišljenje o tome kako kompanija treba da se nosi sa zaposlenima koji uznemiravaju druge zaposlene, nije u redu da se ljudi osećaju neprijatno kada koriste Slack zbog nedostatka ove osnovne funkcionalnosti.
Da li preporučujemo Slack?
Mi u How-To Geek-u smo veliki ljubitelji Slack-a – i sami ga koristimo! Nije savršen i ima stvari koje bismo promenili, ali generalno je dobro dizajniran i jednostavan za upotrebu. Takođe — ako vam nije bitno da čuvate sve svoje poruke ili da imate poslovne funkcije — besplatan je!
Preporučujemo vam da napravite radni prostor i eksperimentišete sa Slack-om kako biste videli da li odgovara vašim potrebama.