Svet PC igara ima jednu posebnu strast, a to je sklonost ka komplikovanoj terminologiji. Fraze poput: „Moj monitor ima G-Sync, odziv od 1ms GTG, odnos stranica 16:9, plus HDR, naravno. Nema nikakvog zamućivanja slike na njemu“ mogu zvučati kao nerazumljiv niz reči. Cilj ovog teksta je da razjasni te specijalizovane termine i pomogne vam da shvatite šta je zaista važno za vaše igračko iskustvo. Iako postoji mnogo specifičnih termina vezanih za računarske komponente kao što su procesori, grafičke kartice i matične ploče, često ih možete ignorisati i fokusirati se na ono što je najbolje za vaš budžet.
Međutim, monitori su malo drugačiji. Oni su pre svega vizuelni, i svaki pojedinac ima svoju ideju o tome šta izgleda dobro – da li su boje previše isprane ili im nedostaje vizuelne živosti. Čak i tip grafičke kartice može da utiče na izbor monitora. Sa tim na umu, zaronimo u uzbudljivi svet tehnologije monitora.
Stopa Osvežavanja
Stopa osvežavanja predstavlja koliko brzo monitor može da promeni prikazanu sliku. Da, čak i u današnje tehnološko doba, video je i dalje serija fotografija koje se smenjuju neverovatnom brzinom. Brzina kojom se slika menja na ekranu se meri u hercima (Hz). Na primer, monitor od 120 Hz može da osveži sliku 120 puta u sekundi. Monitor sa 60 Hz to radi upola manje, 60 puta u sekundi, a 144 Hz znači da se slika može promeniti 144 puta svake sekunde.
Većina modernih monitora ima standardnu stopu osvežavanja od 60 Hz. Međutim, monitori za igre obično imaju stope od 120 Hz ili 144 Hz. Što je veća stopa osvežavanja, igra se prikazuje glatko, pod uslovom da vaša grafička kartica može da je podrži.
G-Sync i FreeSync
Sa stopom osvežavanja blisko su povezani Nvidia G-Sync i AMD-ov FreeSync. Obe kompanije za grafičke kartice razvijaju svoje verzije tehnologije promenljive stope osvežavanja (poznate i kao adaptivna sinhronizacija). Ova tehnologija omogućava sinhronizaciju stope osvežavanja između grafičke kartice i monitora, pružajući time konzistentniju i glatku sliku.
Kada grafička kartica proizvodi više frejmova nego što monitor može da prikaže, može doći do „cepanja ekrana“. Ovo se dešava kada se delovi trenutne i sledeće slike istovremeno pojavljuju na ekranu.
Primer cepanja ekrana.
Osim što vizuelno nije prijatno, ovo može izazvati glavobolju ili čak mučninu kod osetljivih osoba. Adaptivna sinhronizacija je odlična opcija, ali je neophodno da vaša grafička kartica podržava ovu tehnologiju. U osnovi, korisnici Nvidia GeForce kartica koriste G-Sync monitore, dok oni sa AMD Radeon grafičkim karticama koriste FreeSync.
Međutim, postoji izuzetak, jer neki FreeSync monitori podržavaju i G-Sync. Ovo je dobra vest, jer su FreeSync monitori obično povoljniji od G-Sync modela. Ipak, postoji samo nekoliko FreeSync monitora koji su „kompatibilni sa G-Sync“, pa je pre kupovine dobro proveriti recenzije kako biste videli kako „G-Sync on FreeSync“ radi u praksi.
Ulazno Kašnjenje (Input Lag)
Stopa osvežavanja je samo jedan aspekt jednačine. Drugo važno pitanje je ulazno kašnjenje, koje ima dve definicije. Dobra vest je da su obe definicije prilično jednostavne.
Kada se govori o ulaznom kašnjenju, najčešće se misli na vreme koje prođe od trenutka kada pritisnete taster na tastaturi, kliknete mišem ili pomerite kontroler, do trenutka kada se ta akcija odrazi na ekranu. Ako kašnjenja nema, vaši pritisci na tastere i pokreti miša deluju trenutno. Ako kašnjenje postoji, možete pucati iz pištolja, a tek posle pola sekunde ili više se ta akcija pojavi na ekranu. Ovo je posebno loše u igrama, pogotovo ako pokušavate da precizno reagujete u brzim igrama.
Druga definicija ima veze sa samom slikom. Postoji kašnjenje između trenutka kada video signal stigne do monitora i kada se pojavi na ekranu. Ovo nekoliko milisekundi se ponekad naziva ulazno kašnjenje, ali se ispravnije označava kao kašnjenje prikaza.
Bilo kako ga nazivali, u brzim igrama loši momci mogu da napadnu pre nego što uopšte shvatite da su tu, ili se vaš lik može premestiti na pogrešno mesto pre nego što stignete da reagujete, što dovodi do smrti.
Ulazno kašnjenje kontrolera ili kašnjenje prikaza čine da monitor deluje loše, tako da te podatke nećete naći istaknute na stranicama proizvoda. Osim toga, ulazno kašnjenje ne zavisi samo od monitora, već i od podešavanja sistema ili grafike u samoj igri, kao što je V-Sync.
Da biste proverili da li vaš potencijalni monitor ima značajan problem sa ulaznim kašnjenjem ili kašnjenjem prikaza, potražite recenzije putem pretrage na internetu, npr. „input lag [Naziv Monitora]“. Većina monitora je dobra za većinu namena, ali ako se takmičite u igrama, smanjenje bilo kakvog ulaznog kašnjenja je od ključnog značaja.
Vreme Odziva
Vreme odziva se odnosi na to koliko je vremena potrebno da pikseli na monitoru pređu iz jedne boje u drugu, i meri se u milisekundama. Često se meri vreme potrebno da se pređe iz crne u belu boju i nazad. Ponekad ćete videti oznaku vremena odziva kao 4ms (GTG). To znači sivo-u-sivo, pri čemu monitor kreće od sive, a zatim prelazi kroz različite nijanse sive.
U principu, što je vreme odziva manje, to je bolje. To znači da pikseli na ekranu brzo mogu da pređu na sledeći frejm. Ovo je povezano sa stopom osvežavanja. Stopa osvežavanja predstavlja koliko frejmova se prikazuje u jednoj sekundi, dok je vreme odziva vreme koje pikseli provode prelazeći iz jednog frejma u drugi.
Brze igre za više igrača, poput Street Fighter-a, imaju koristi od niskog vremena odziva.
Ako se pikseli ne kreću dovoljno brzo ka sledećoj slici, može doći do vizuelnih artefakata, poznatih kao „duhovi“. Tada objekti mogu izgledati zamućeno, dvostruko, ili kao da imaju aureole oko sebe. Možete pogledati kratak video na YouTube-u koji prikazuje očigledan primer duhova.
Vreme odziva je važno, ali nažalost, merenja vremena odziva nisu standardizovana. Zato je potrebno da se informišete čitajući recenzije, i proverite da li se korisnici žale na duhove na vašem potencijalnom monitoru.
TN i IPS Paneli
Postoje dva glavna tipa tehnologija panela ekrana: Twisted Nematic (TN) i In-Plane Switching (IPS). Nećemo ulaziti u detalje o tome kako one funkcionišu. TN paneli su poznati po tome što nude najbrža vremena odziva, što je prednost za gejming. Međutim, mnogi se žale da boje na TN panelima izgledaju isprano.
TN ekrani imaju i slabije uglove gledanja, pa ako ne sedite direktno ispred monitora, nećete videti istu količinu detalja, a neki objekti možda neće biti jasno vidljivi u tamnim scenama.
Mišljenja o tome koji je tip panela bolji su različita. Najbolje je da posetite prodavnicu da biste sami videli razlike između TN i IPS panela.
HDR (High Dynamic Range)
Promotivna slika koja prikazuje HDR efekat na 4K televizorima.
Visok dinamički opseg (HDR) je bitna karakteristika modernih monitora. Uglavnom se nalazi na 4K UHD monitorima, ali se može koristiti i sa drugim rezolucijama. HDR omogućava širi spektar boja na ekranu. Zbog toga boje izgledaju živopisnije i impresivnije.
Na mnogo načina, HDR je još bolja karakteristika od 4K. Ako tražite monitor od 1080p, na primer, i naiđete na onaj koji ima HDR, to je vredno razmatranja. Međutim, obavezno proverite recenzije da biste se uverili da je HDR zaista kvalitetan. HDR je premium funkcija, što znači da ćete je i dodatno platiti, a niko ne želi da plaća za loš HDR.
Quantum Dot Tehnologija
Displeji sa kvantnim tačkama koriste minijaturne kristalne poluprovodnike, od kojih je svaki sposoban da emituje jednu veoma čistu boju. Proizvođači uzimaju kvantne tačke koje emituju crvenu i zelenu boju, lepe ih na sloj monitora i osvetljavaju ih plavim LED pozadinskim osvetljenjem. Rezultat je živopisnija bela boja, koja se može filtrirati kako bi prikazala širi spektar boja na LCD ekranu.
Ovo je pojednostavljeno objašnjenje složene tehnologije. Osnovna ideja je da su kvantne tačke još jedna tehnologija koja čini boje živopisnijim, čime se poboljšava ukupan kvalitet slike na ekranu.
Prostor Boja (Color Space)
Prostor boja ili profil boje predstavlja potencijalni raspon boja koje monitor može da prikaže. Pošto ne može prikazati sve boje koje su nam vidljive, koriste se definisani podskupovi boja, koji se nazivaju prostor boja.
Neki od prostora boja sa kojima ćete se susresti prilikom gledanja specifikacija monitora su sRGB, AdobeRGB i NTSC. Svi ovi standardi imaju svoj način definisanja koje nijanse boja monitor može da reprodukuje. Više o ovome možete pronaći u našem vodiču o profilima boja.
Proizvođači obično tvrde da njihovi monitori pokrivaju X procenata sRGB (najčešći prostor boja), NTSC ili AdobeRGB prostora boja. To znači da ako sRGB definiše skup boja koji uključuje određeni raspon nijansi, monitor koji razmatrate može verno da reprodukuje X procenata boja unutar tog prostora.
Prostor boja je tema o kojoj entuzijasti imaju čvrsta mišljenja. Većini ljudi ovo nije bitno, ali je važno da zapamtite da što je veći procenat pokrivenosti prostora boja, veća je verovatnoća da monitor ima dobru reprodukciju boja.
Maksimalna Svetlina (Peak Brightness)
Ne navode svi proizvođači maksimalnu osvetljenost u specifikacijama monitora, ali mnogi to rade. Ova vrednost se odnosi na maksimalnu svetlinu izraženu u kandelama po kvadratnom metru (cd/m2). Kada se slika prikazuje na ekranu, njeni najsvetliji delovi mogu dostići tu maksimalnu vrednost, dok će tamniji delovi biti ispod nje.
Uobičajen nivo svetline je između 250 i 350 cd/m2. Ako imate HDR monitor, trebao bi imati osvetljenost od najmanje 400 nita (1 nit je jednak 1 cd/m2).
Najbolja vrednost osvetljenosti monitora je, još jednom, subjektivna. Nekima odgovaraju i PC monitori od 1000 nita, dok se drugi žale da je to previše za njihove oči.
Odnos Stranica (Aspect Ratio)
Ultraširoki monitor sa odnosom 32:109.
Na kraju, tu je i odnos stranica, kao što je 16:9, 21:9 ili 32:10. Prvi broj predstavlja širinu ekrana, a drugi visinu. Na ekranu sa odnosom 16:9 to znači da na svakih 16 jedinica širine dolazi 9 jedinica visine.
Ako ste ikada gledali starije TV emisije, primetili ste da se one nalaze u kvadratnom okviru na sredini vašeg modernog TV ekrana. To je zato što su starije emisije koristile odnos stranica 4:3. Prosečan monitor ili TV ima odnos 16:9, ultraširoki ekrani su obično 21:9, ali postoje i drugi odnosi, poput 32:10 i 32:9.
Ako ne tražite uobičajeni 16:9 ili 21:9 monitor, najbolje je da pogledate monitor uživo kako biste videli kako izgledaju drugi odnosi stranica, i da li vam se sviđaju.
Sada ste opremljeni sa objašnjenjem deset ključnih termina i imate bolju ideju o tome šta želite. Nastavite i osvojite svet kompjuterskih ekrana!