Uvod u Harmony OS
Posle više godina spekulacija i nagađanja, kineska tehnološka kompanija Huawei zvanično je predstavila svoj operativni sistem, Harmony OS, još 2019. godine. Sasvim je opravdano reći da je ovaj potez otvorio više pitanja nego što je dao odgovora. Kako tačno funkcioniše? Koje probleme rešava? I da li je ovo direktna posledica aktuelnih tenzija između Huaweija i američke vlade?
Da li je Harmony OS baziran na Linuxu?
Odgovor je ne. Iako su oba softverska rešenja besplatna (ili preciznije, Huawei je obećao da će Harmony OS objaviti pod licencom otvorenog koda), Harmony OS je potpuno samostalan projekat. Štaviše, on koristi različitu arhitekturu u odnosu na Linux, preferirajući mikrokernel dizajn u poređenju sa monolitnim jezgrom.
Ali, sačekajte malo. Mikrokernel? Monolitno jezgro? Izgubili ste me u ovom trenutku.
Pokušaćemo ponovo. U srcu svakog operativnog sistema nalazi se nešto što se zove kernel. Kao što samo ime sugeriše, kerneli su temelj svakog operativnog sistema, služeći kao osnovni sloj. Oni upravljaju interakcijom sa hardverom, raspodeljuju resurse i definišu način na koji se programi izvršavaju i funkcionišu.
Sva jezgra imaju ove osnovne zadatke. Međutim, razlikuju se po načinu na koji ih obavljaju.
Da se fokusiramo na memoriju. Moderni operativni sistemi nastoje da odvoje korisničke aplikacije (kao što su Steam ili Google Chrome) od osetljivijih delova operativnog sistema. Zamislite neprobojnu barijeru koja deli memoriju koju koriste sistemske usluge od vaših aplikacija. Postoje dva ključna razloga za ovo: sigurnost i stabilnost.
Mikrokerneli, kao onaj koji koristi Harmony OS, veoma su restriktivni u pogledu toga šta se izvršava u kernel režimu, ograničavajući ga samo na osnove.
Sa druge strane, monolitna jezgra nisu tako rigorozna. Linux, na primer, dozvoljava mnogim uslužnim programima i procesima na nivou operativnog sistema da rade unutar ovog privilegovanog prostora u memoriji.
U vreme kada je Linus Torvalds počeo da radi na Linux kernelu, mikrojezgra su bila relativno nepoznata i retko su se komercijalno koristila. Ispostavilo se i da je mikrojezgra teže razvijati i da su radila sporije.
Skoro tri decenije kasnije, situacija se promenila. Računari su brži i jeftiniji, a mikrokerneli su se probili iz akademskih krugova u masovnu proizvodnju.
XNU kernel, koji je u osnovi macOS-a i iOS-a, mnogo duguje ranijim mikrokernel dizajnom, konkretno Mach jezgru koje je razvio Univerzitet Carnegie Mellon. U međuvremenu, QNX, koji je temelj operativnog sistema BlackBerry 10, kao i mnogih informativno-zabavnih sistema u automobilima, takođe koristi mikrokernel dizajn.
Fokus na proširivost
Budući da su mikrokernel dizajni namerno ograničeni, lako ih je proširiti. Dodavanje nove sistemske usluge, kao što je drajver za uređaj, ne zahteva od programera da suštinski menja ili remeti samo jezgro.
Ovo objašnjava zašto se Huawei odlučio za ovaj pristup kod Harmony OS-a. Iako je Huawei najpoznatiji po svojim mobilnim telefonima, ova kompanija je prisutna u većini sektora potrošačke tehnologije. Njihov asortiman proizvoda obuhvata fitnes uređaje, rutere, pa čak i televizore.
Huawei je takođe izuzetno ambiciozna kompanija. Sledivši primer svog konkurenta Xiaomija, kompanija je počela da prodaje IoT proizvode putem svoje podružnice Honor, koja je fokusirana na mlađu populaciju, uključujući pametne četkice za zube i pametne stone lampe.
Iako nije sasvim jasno da li će Harmony OS raditi na svakom delu potrošačke tehnologije koju Huawei eventualno bude prodavao, cilj kompanije je da ima operativni sistem koji može da radi na što većem broju uređaja.
Jedan od razloga je kompatibilnost. Zanemarujući hardverske zahteve, svaka aplikacija napisana za Harmony OS trebalo bi da radi na bilo kom uređaju koji ga pokreće. Ovo je primamljiva ponuda za programere, ali takođe bi trebalo da donese prednosti i potrošačima. Kako sve više uređaja postaje kompjuterizovano, logično je da mogu lako da funkcionišu kao deo šireg ekosistema.
A šta je sa telefonima?
Prošlo je skoro godinu dana otkako je Ministarstvo finansija administracije bivšeg predsednika Trumpa stavilo Huawei na „listu entiteta“, što je sprečilo američke kompanije da posluju sa ovom kineskom firmom. Iako je ovo izvršilo pritisak na sve delove poslovanja Huaweija, najveće posledice su se osetile u odeljenju mobilnih telefona, onemogućavajući kompaniju da lansira nove uređaje sa Google Mobile Services (GMS).
Google Mobile Services je zapravo celokupan Google ekosistem za Android, uključujući popularne aplikacije kao što su Google mape i Gmail, kao i Google Play prodavnicu. Budući da najnoviji Huawei telefoni nemaju pristup većini aplikacija, mnogi su se zapitali da li će kineski gigant napustiti Android i preći na sopstveni operativni sistem.
Čini se da ovo nije verovatno, bar ne u bliskoj budućnosti.
Pre svega, rukovodstvo Huaweija je potvrdilo svoju posvećenost Android platformi. Umesto toga, fokusirani su na razvoj sopstvene alternative GMS-u pod nazivom Huawei Mobile Services (HMS).
U osnovi ovoga je ekosistem aplikacija kompanije, Huawei AppGallery. Huawei navodi da ulaže milijardu dolara kako bi premostio „jaz u aplikacijama“ sa Google Play prodavnicom i da ima oko 3.000 softverskih inženjera koji rade na ovom zadatku.
Novi mobilni operativni sistem bi morao da krene od nule. Huawei bi morao da privuče programere da prenesu ili ponovo razviju svoje aplikacije za Harmony OS. A, kao što smo videli sa Windows Mobile-om, BlackBerry 10 i Samsungovim Tizenom (i ranije Bada), to nije lak poduhvat.
Ipak, Huawei je jedna od tehnološki najbogatijih kompanija na svetu. Stoga ne bi trebalo u potpunosti odbaciti mogućnost da telefon sa Harmony OS-om ugleda svetlost dana.
Proizvedeno u Kini 2025
Postoji zanimljiva politička dimenzija ove priče. Kina je decenijama bila svetska fabrika, praveći proizvode dizajnirane u drugim zemljama. Ali poslednjih godina kineska vlada i privatni sektor mnogo ulažu u istraživanje i razvoj. Proizvodi kineskog dizajna sve više se pojavljuju na međunarodnoj sceni, nudeći novu konkurenciju tehnološkoj eliti iz Silicijumske doline.
U tom kontekstu, vlada u Pekingu ima ambiciozan projekat nazvan „Proizvedeno u Kini 2025“. Cilj je da se prekine zavisnost od uvoznih visokotehnoloških proizvoda, kao što su poluprovodnici i avioni, zamenjujući ih domaćim alternativama. Motivacija za ovo dolazi iz ekonomskih i političkih razloga, kao i nacionalnog prestiža.
Harmony OS se savršeno uklapa u ove ambicije. Ako zaživi, biće to prvi globalno uspešan operativni sistem koji potiče iz Kine – izuzimajući one koji se koriste na specijalizovanim tržištima, kao što su bazne stanice za mobilne uređaje. Ovi domaći koreni će biti posebno korisni ako hladni rat između Kine i Sjedinjenih Država nastavi da se rasplamsava.
Iz tog razloga, ne bi me iznenadilo da Harmony OS ima veoma entuzijastične podržavaoce u centralnoj vladi, kao i u širem kineskom privatnom sektoru. I upravo ti podržavaoci će na kraju odrediti njegov uspeh.