Fotografija je mnogo više od jednostavnog pritiska na okidač u pravom trenutku! Hajde da razjasnimo neke od najčešće korišćenih fotografskih termina koje često čujete, ali se možda ustručavate da pitate o njima.
Profesionalna fotografija može delovati zastrašujuće, posebno na samom početku kada se susrećete sa brojnim pojmovima, a ne znate njihovo pravo značenje. Učenje osnovnih termina je ključno za izgradnju čvrste osnove za vašu fotografsku karijeru. Štaviše, razumevanje ovih termina omogućava vam da bolje shvatite mogućnosti i ograničenja vašeg fotoaparata i druge opreme.
Učenje profesionalne fotografije podrazumeva poznavanje stotina termina, ali savladavanje ovih 15 pojmova daće vam solidan početak i olakšati komunikaciju sa drugim fotografima. Dakle, bez daljeg odlaganja, pređimo na uobičajenu fotografsku terminologiju!
Otvor blende
Terminologija profesionalne fotografije obuhvata tri osnovna podešavanja koja svaki fotograf treba da savlada: otvor blende, ISO i brzinu zatvarača. Bukvalno značenje otvora blende je mali otvor ili rupa. Zanimljivo je da se otvor blende u profesionalnoj fotografiji ne razlikuje mnogo od svog doslovnog značenja; to je mali otvor koji propušta svetlost do sočiva kamere.
Sočivo fotoaparata se ponaša različito u zavisnosti od količine svetlosti, a profesionalni fotografi umeju da to iskoriste u svoju korist. Merenje otvora blende ćete pronaći u obliku f-brojeva (na primer, f/1.8 ili f/2.8) na vašoj fotografskoj opremi. Manji broj u merenju otvora blende znači veći otvor sočiva i obrnuto.
Prema ovoj logici, sočivo sa otvorom blende f/1.4 će uhvatiti više svetla od sočiva sa otvorom blende f/22.
Makro prikaz starog retro sočiva fotoaparata koji pokazuje njegov otvor blende.
Generalno, sočiva sa velikim otvorom blende imaju manju dubinu polja i ne fokusiraju se na celu scenu. Međutim, fotografije sa ovim sočivima su najsvetlije. S druge strane, sočiva sa malim otvorima blende imaju veliku dubinu polja, fokusirajući sve u prvom planu i pozadini, ali je slika obično tamnija.
Odnos širine i visine (Aspect Ratio)
Odnos širine i visine nije isključivo fotografski termin, jer se primenjuje i na fotografije i na video zapise. Ako ste ikada gledali YouTube video na modernom pametnom telefonu, sigurno ste primetili da propuštate deo videa ako ga raširite na ceo ekran.
Međutim, isti video će se prikazivati savršeno na televizoru, laptopu ili starijem pametnom telefonu. Zašto isti video radi besprekorno na nekim uređajima, a na drugima je potrebno da ga sečete?
Uređaji sa različitim odnosima širine i visine.
Ovaj fenomen je rezultat različitih odnosa stranica modernih pametnih telefona bez okvira. Odnos širine i visine predstavlja odnos visine i širine fotografije ili video sadržaja.
S obzirom da savremeni pametni telefoni imaju drugačiji odnos stranica (od 18:9 do 19.5:9) od standardnog video sadržaja (16:9), vaš pametni telefon će isecati deo slike koji prelazi granice ekrana prilikom razvlačenja videa. Isto važi i za fotografije; slike sa različitim odnosima stranica biće šire ili više, u zavisnosti od svog odnosa.
Dubina polja
Izraz dubina polja u fotografiji odnosi se na deo slike koji je oštar, odnosno na koji je fokusiran fotoaparat. Dok snima sliku, kamera pokušava da fokusira objekat i učini ga što oštrijim, ali postoji prostor ispred i iza objekta koji takođe ostaje oštar, i taj prostor je dubina polja.
Profesionalni fotografi koriste dubinu polja sočiva kako bi snimili slike u različitim uslovima. Mala dubina polja idealna je za portretne fotografije sa bokeh efektom, dok velika dubina polja pomaže pri snimanju pejzažnih fotografija.
Kratka dubina polja.
Ekspozicija
Ekspozicija je fotografski izraz koji opisuje koliko je svetla ili tamna slika. Svetlost je bila od suštinskog značaja u vreme kada su ljudi koristili filmske fotoaparate.
Slike koje su bile preeksponirane bile su svetlije nego što je uobičajeno, i obrnuto. Vremenom, izraz ekspozicija je postao sinonim za osvetljenost slike, bez obzira na proces snimanja i obrade. Možete kontrolisati ekspoziciju slike podešavanjem parametara fotoaparata, kao što su otvor blende, ISO i drugo.
Različita podešavanja ekspozicije rezultiraju promenljivom osvetljenošću slike.
Žižna daljina
Žižna daljina je mera udaljenosti između sočiva i slike koju projektuje na senzor ili film. Ovaj termin može delovati komplikovano, ali u suštini označava stepen uvećanja koji sočivo može proizvesti.
Širokougaoni objektivi su idealni za snimanje pejzaža i scena sa velikim brojem objekata, što znači da bi sočivo trebalo da ima mogućnost kreiranja uvećanih slika. Zbog toga širokougaoni objektivi imaju žižnu daljinu od 16-35mm, za razliku od 300mm sočiva koja se koriste za snimanje detaljnih telefoto snimaka.
Generalno, sočivo sa većom vrednošću ispred oznake ‘mm’ će proizvesti više zumiranu sliku i obrnuto.
HDR
Ljudsko oko ima prirodnu sposobnost da obradi vizuelne slike visokog kontrasta. Možemo posmatrati scene tokom sunčanog dana i jasno videti detalje i svetlih i tamnih delova.
Međutim, kamere nisu tako dobre u reprodukovanju istih detalja prilikom snimanja fotografija sa različito osvetljenim objektima. Kamere moraju da biraju između svetlih i tamnih oblasti, a rezultat često nije zadovoljavajući.
HDR ističe tamne i svetle delove slike.
HDR (High Dynamic Range) je standardan način rešavanja ovog problema u savremenoj fotografiji. Kamera snima više slika sa različitim podešavanjima ekspozicije, a procesor slike ih spaja u jednu, uzimajući najbolje delove sa svake fotografije.
ISO
ISO je jedan od najvažnijih fotografskih termina koje profesionalni fotografi koriste. Kao što je ranije pomenuto, to je jedan od tri osnovna elementa fotografije, uz brzinu zatvarača i otvor blende.
Profesionalni fotografi moraju snimati kvalitetne fotografije u tamnim i svetlim okruženjima. Međutim, kamera se ponaša različito u oba okruženja u zavisnosti od podešavanja. Osvetljenost slike je posebno važna kada se koriste slična podešavanja u svetlim i tamnim uslovima.
Slike sa visokim ISO vrednostima su generalno bučnije.
Održavanje savršene ekspozicije je ključno za dosledne slike, a ISO ima važnu ulogu u tom procesu. ISO podešavanja direktno utiču na osvetljenost slike; različita ISO podešavanja omogućavaju vam da snimite slike sa različitim nivoima osvetljenosti. Osnovna ISO vrednost je oko ISO 100 za većinu kamera, a slike snimljene pri ovom podešavanju imaju najbolji kvalitet. Možete očekivati najbolje detalje, ali slika će biti tamna. Osnovna ISO vrednost je najbolja opcija ako snimate u dobro osvetljenom okruženju i prioritet vam je dobijanje kvalitetnih fotografija.
Kako povećavate ISO, osvetljenost slike raste, ali se i povećava šum i zrnatost. Slika sa ISO 3200 će vam omogućiti da snimite prihvatljivo svetlu sliku čak i u mračnim uslovima, ali ne možete očekivati najbolji kvalitet.
Stabilizacija slike
Setite se kako ste morali čvrsto da držite stari pametni telefon dok snimate fotografiju, jer bi u suprotnom slika bila mutna! To je zato što stariji telefoni nisu imali stabilizaciju slike. Savremeni fotoaparati imaju stabilizaciju slike u sočivu ili na senzoru, za najbolje rezultate čak i u dinamičnim okruženjima.
Stabilizacija slike je funkcija koja vam omogućava da snimite stabilnu sliku fizičkim pomeranjem sočiva ili senzora kamere. Senzor ili sočivo se pomeraju u suprotnom smeru od kretanja vaše ruke po tri ose.
Ovo u suštini poništava pokret ruke, a senzor ili sočivo ostaju na istom mestu. Međutim, i ovaj metod ima svoja ograničenja, jer se senzor ili sočivo mogu pomeriti samo do određene granice, nakon čega će slike postati mutne.
Loša stabilizacija slike rezultira mutnim slikama.
Stabilizacija slike pomaže pri snimanju fotografija u brzim okruženjima i poboljšava mogućnosti kamere u uslovima slabog osvetljenja. Snimanje pri slabom osvetljenju zahteva da kamera primi što više svetla iz istog ugla. Čak i blagi pokret ruke može dovesti do mutnih slika, ali kamere sa stabilizacijom mogu kompenzovati određeni deo pokreta i snimiti bolje slike.
Brzina zatvarača
Razgovarajmo o poslednjem od tri osnovna elementa fotografije: brzini zatvarača. Brzina zatvarača je vreme koje je potrebno senzoru kamere da primi svetlost. Za većinu svakodnevnih snimaka, brzina zatvarača treba da bude između 1/100 i 1/4000 sekunde.
Povećanje ili smanjenje brzine zatvarača značajno utiče na sve parametre slike; međutim, brzina zatvarača najviše utiče na ekspoziciju i zamućenje pokreta. Veća brzina zatvarača omogućava kameri da primi više svetlosti jer senzor duže prima svetlost. Zato je duža brzina zatvarača savršena za snimanje pri slabom osvetljenju, bez potrebe za povećanjem ISO osetljivosti.
Poređenje brzine zatvarača.
Još jedan značajan efekat duže brzine zatvarača je zamućenje pokreta. Što više dopustite kameri da prikuplja svetlost, to će ona biti osetljivija na objekte u pokretu. Svaki pokret u okruženju će zamutiti određene delove slike i dodati efektno zamućenje pokreta sceni.
Međutim, fotograf mora poznavati okruženje pre podešavanja brzine zatvarača. Upotreba duže brzine zatvarača u sportu može dovesti do zamućenih slika; zato je bolje koristiti kraću brzinu zatvarača, poput 1/500 ili 1/2000 sekunde. S druge strane, upotreba duže brzine zatvarača prilikom snimanja nepokretnih objekata, poput noćnog neba, je uvek dobra ideja.
Duga ekspozicija
Kao što je ranije pomenuto, uobičajena fotografija ima brzinu zatvarača od 1/100 do 1/4000 sekunde, ali kada povećate brzinu zatvarača na nekoliko sekundi ili više, to postaje fotografski termin duga ekspozicija. Korišćenje duge ekspozicije je posebno korisno u okruženjima sa pretežno nepokretnim objektima i nekoliko pokretnih. Duga ekspozicija automatski zamućuje pokretne objekte, stvarajući efekat pokreta na fotografiji. Fotografi često koriste dugu ekspoziciju za fotografisanje vodopada, okeana, oblaka, noćnog neba i drugo.
Korišćenje duge ekspozicije stvara efekat pokreta na fotografijama.
Makro
Način snimanja fotografije se značajno razlikuje u zavisnosti od objekta; možda će vam trebati širokougaoni objektiv da biste snimili pejzaž. Slično tome, potrebno je da se približite objektu kada snimate cvet, bubu ili neki mali predmet. Snimanje takvih fotografija iz blizine se naziva makro fotografija.
Tehnički, makro fotografija je snimanje slika sa uvećanjem 1:1 (objekat se pojavljuje iste veličine kao u stvarnom životu) ili više. Takođe, proizvođači sočiva proizvode sočiva sa uvećanjem manjim od 1:1 i nazivaju ih makro sočivima.
Makro slika insekta.
Makro fotografija je jedan od retkih žanrova fotografije koji ne zahteva putovanje na egzotične destinacije ili traženje savršene pozadine. Vaše dvorište ili obližnja bašta mogu biti odredište za vašu sledeću makro avanturu.
Šum
Čak i ako nemate puno znanja o fotografskoj terminologiji, verovatno možete pretpostaviti šta je šum na osnovu njegovog imena. Generalno, šum koristimo da označimo bilo kakvu slučajnost u okruženju. Isto važi i u svetu fotografije, gde je šum sinonim za vizuelnu slučajnost. Slabo osvetljeno okruženje je bučnije, jer manje svetlosti pada na senzor kamere. Ovaj fenomen dovodi do tamnih i izbledelih piksela na konačnoj slici, koje doživljavamo kao šum.
Bučna slika.
Takođe, možete povećati šum na slikama ako snimate sa visokim ISO podešavanjima. Senzor pokušava da prikupi što više svetlosti, ali greška u naknadnoj obradi postaje šum na konačnoj slici. Slično tome, upotreba veoma niske ISO vrednosti takođe može dovesti do pojave šuma. Kao fotograf, trebalo bi da nastojite da smanjite šum umesto da ga povećavate.
Postoji mnogo softvera za smanjenje šuma koji mogu smanjiti šum u naknadnoj obradi vaših slika. Iako ovaj softver dobro funkcioniše, ponekad može promeniti originalni izgled slike. Kao fotograf, trebali biste da težite ka smanjenju šuma u početnom snimku, koliko god je to moguće.
Pravilo trećina
Sigurno ste videli opciju za aktiviranje 3×3 mreže na savremenim fotoaparatima. Ova 3×3 mreža pomaže fotografima da postave kompoziciju slike prema pravilu trećina. Pravilo trećina kaže da fotograf treba da postavi objekat na bilo koju od četiri tačke preseka u centru mreže. Zatim, liniju horizonta treba da drži duž gornje ili donje linije mreže.
Jedno od važnih pravila kompozicije u fotografiji je pravilo trećina.
Iako vam pravilo trećina pomaže da razumete dobru kompoziciju slike na samom početku, ne treba ga shvatiti kao kruto pravilo. Umesto toga, tretirajte ga kao pomoć pri učenju osnova fotografije. Kada savladate osnove, budite spremni da razvijete svoj jedinstveni stil kompozicije, umesto da se slepo pridržavate pravila trećina.
Time-lapse
Time-lapse je metoda snimanja fotografija više puta, bez menjanja podešavanja. Ideja je da se prikaže promena u okruženju u određenim vremenskim intervalima. Proces snimanja time-lapse-a je relativno jednostavan; kao fotograf, postavljate kameru na mesto koje idealno snima okruženje. Zatim, možete postaviti tajmer koji će snimati fotografije u redovnim intervalima ili snimati fotografije ručno.
Time-lapse rastućih pečuraka.
Time-lapse fotografije najbolje izgledaju kada ih spojite i kreirate slideshow. Međutim, bolja opcija je snimanje time-lapse videa i ubrzanje kako biste ga sveli na snimak od 5 do 10 sekundi. Time-lapse video prikazuje bolje prelaze između različitih trenutaka u videu i svakako izgleda bolje od slideshow-a.
Balans bele boje
Priroda nam je dala izvanredne vizuelne sposobnosti u vidu naših očiju. Imamo fenomenalne mogućnosti pri slabom svetlu i mogućnost podešavanja očiju prema osvetljenosti okruženja. Čak ni najinovativnije kamere ne mogu savršeno da repliciraju ljudsko oko. Zbog toga proizvođači kamera dodaju mogućnost ručnog podešavanja parametara, poput balansa bele.
Poređenje temperature boje.
Balans bele je podešavanje kamere koje vam omogućava da prilagodite temperaturu boje fotografija. Temperatura boje je način definisanja kompozicije boja slike; toplija slika ima više narandžastog tona, a hladnija ima više plavkastog tona. Podešavanje balansa bele vam omogućava da promenite ovu temperaturu boje i učinite je toplijom ili hladnijom, u zavisnosti od vaših zahteva.
Najbolji fotoaparati za profesionalce
Sada kada smo prošli kroz osnovne fotografske termine, sigurno ste shvatili da je odlična fotografska oprema ključni deo fotografije. Dobar fotoaparat vam nudi mnoga podešavanja pre i posle snimanja, kako biste poboljšali vaše fotografije. Štaviše, dobar fotoaparat je još važniji za početnike, jer kvalitetne kamere mogu automatski da prilagođavaju svoja podešavanja u različitim uslovima. Ovo pomaže pri jednostavnijem podešavanju parametara slike.
Evo nekih DSLR kamera koje opravdavaju svoju cenu:
Canon EOS Rebel T7
Ako ste početnik i želite da kupite svoj prvi DSLR, Canon EOS Rebel T7 bi mogao biti savršen izbor. T7 donosi karakterističan skup funkcija po pristupačnoj ceni od oko 500 dolara. Korisnički interfejs Canon fotoaparata je uvek bio značajna prednost, jer je jednostavan za korišćenje, a T7 se ne razlikuje. Tu je poseban prekidač za uključivanje/isključivanje i standardni četvorosmerni kontroler za navigaciju kroz podešavanja.
Što se tiče kvaliteta slike, T7 može da proizvede odlične snimke sa svojim automatskim i standardnim presetima. Da ne spominjemo da je kvalitet slike među najboljim u svojoj klasi. Mogućnost snimanja dobrih fotografija bez mnogo podešavanja ga čini pogodnim za početnike.
Međutim, T7 treba izbegavati ako želite DSLR sa odličnim kvalitetom video snimanja. Rebel T7 ne podržava 4K video snimanje i ima sporu brzinu kontinualnog snimanja. Pored toga, ne treba očekivati ekran osetljiv na dodir i odličan kvalitet izrade, s obzirom na cenu ovog DSLR-a.
Panasonic LUMIX FZ80 4K Digitalni Fotoaparat
Panasonic LUMIX FZ80 je odlična kupovina za početnike koji žele pouzdanu i prenosivu kameru za sportsku fotografiju i fotografiju divljih životinja. Zanimljivo je da FZ80 radi znatno bolje u oblastima u kojima se T7 muči; spora brzina kontinualnog snimanja i nedostatak 4K video opcije.
FZ80 ima jednu od najboljih brzina rafalnog snimanja u svom segmentu, što vam omogućava da snimite fenomenalne i pouzdane fotografije u kratkom vremenskom periodu. Autofokus na kameri je prilično dobar s obzirom na cenu, ali funkcije post-fokusa i fokusne lestvice čine vaše slike odličnim. Opseg zuma na ovom fotoaparatu je takođe jedna od njegovih prednosti.
Što se tiče slabosti ovog fotoaparata, fotografije pri slabom svetlu nisu njegova jača strana. Možete primetiti šum i zrnatost na slikama pri slabom osvetljenju, što nije nešto što očekujete od profesionalnog fotoaparata.
Takođe, ova kamera nije preterano prenosiva, zbog svoje glomazne veličine. Pored toga, tražilo na FZ80 deluje jeftino, čak i kada je elektronsko, zbog svoje male veličine i niske rezolucije.
Nikon Coolpix B500
Nikon Coolpix B500 je pristupačna ponuda kompanije Nikon u segmentu bridge kamera. Kamera ima senzor od 16 megapiksela sa pristojnim optičkim zumom od 40x, koji možete dodatno proširiti do 80x pomoću opcije digitalnog zuma.
Ovaj Nikon DSLR je najbolji za neobavezne fotografe koji žele bolje fotografije od svog pametnog telefona ili kompaktne kamere, bez mnogo podešavanja. U stvari, Coolpix B500 ne podržava ručnu kontrolu; možete samo da se prebacujete između režima za snimanje.
Nikon ima značajnu funkciju, SnapBridge, koja olakšava prenos fotografija sa fotoaparata na pametni telefon. SnapBridge održava stalnu vezu između vašeg telefona i B500 koristeći Bluetooth.
Što se tiče kvaliteta slike, možete očekivati pristojan kvalitet od B500, pod uslovom da snimate u osrednjim ili dobrim uslovima osvetljenja. Ne može se reći isto za performanse pri slabom osvetljenju. Pored toga, optički zum od 40x je vredan dodatak, posebno kada želite da fotografišete udaljeni objekat.
OLYMPUS Tough TG-6
Već možete pretpostaviti šta očekivati od kamere sa ‘Tough’ u nazivu. OLYMPUS Tough TG-6 vas neće izneveriti svojom robusnom konstrukcijom i solidnim performansama. Možete izlagati ovu kameru ekstremnim uslovima (bukvalno i fizički), a TG-6 neće pokazivati znake oštećenja.
Što se tiče kvaliteta slike, TG-6 je jedan od najboljih vodootpornih fotoaparata i nastavlja tradiciju svog prethodnika, TG-5. Kamera ima senzor od 12MP, 1/2.3 inča, što može izgledati manje u odnosu na 16MP senzor na TG-4, ali slike izgledaju bolje od svih prethodnika. Podvodna fotografija je značajna prednost TG-6, a pod vodom je obično manje svetla. Zato ova kamera ima impresivne mogućnosti pri slabom svetlu.
TG-6 je takođe odličan za snimanje video zapisa visoke rezolucije pri odličnim brzinama kadrova; podržava 1080p pri 120fps i ide sve do 480fps pri rezoluciji od 360p. Takođe, možete snimati 4K video zapise na ovom fotoaparatu, ali je brzina kadrova ograničena na 30fps.
Sony Cyber-Shot DSC-H300
Sony Cyber-Shot DSC dolazi sa CCD senzorom od 20MP u kombinaciji sa optičkim zumom od 35x. Za one koji ne znaju, uređaj sa spregnutim punjenjem (CCD) je kompleksna elektronska komponenta koja može uhvatiti više svetlosti, bez povećanja veličine senzora. Ovaj pristupačan SLR fotoaparat je izuzetan po svojoj ceni i kvalitetu slike.
H300 je fotoaparat fokusiran na pristupačnost, ali Sony se potrudio da vam pruži što više funkcija. Ima i ručni i automatski režim za slike, što je retko u ovom cenovnom rangu. Dobijate i neke fantastične režime, kao što su Panorama i Scene, koji su odlični za posebne okolnosti.
Kapacitet baterije na ovom fotoaparatu je mali problem, tako da ćete morati nositi adapter sa sobom. Pored toga, spora brzina snimanja može predstavljati problem, ali ne možete birati mnogo u ovom cenovnom rangu.
Zaključak
Fotografija je umetnost, a učenje osnova je prvi korak koji svaki fotograf treba da preduzme pre nego što razvije svoje znanje u ovoj oblasti. Gornji članak navodi neke osnovne fotografske pojmove koje ste se možda ustručavali da pitate svoje kolege. Takođe, članak sadrži neke od najboljih fotoaparata koje treba uzeti u obzir, ako ste početnik.
Sada možete proveriti najbolja rešenja za upravljanje fotografijama.