U savremenom dobu, dok se mere sajber bezbednosti neprestano usavršavaju, istovremeno sajber kriminal sve više napreduje i postaje sofisticiraniji. Hakeri danas spretno kradu podatke korisnika bez njihovog znanja. Jedan od takvih opasnih napada je napad nultog dana.
Ovaj članak će detaljno analizirati ranjivosti i eksploatacije nultog dana, kako funkcionišu, te kako prepoznati i sprečiti ovakve napade.
Šta su ranjivost, eksploatacija i napad nultog dana?
Ranjivost nultog dana: Predstavlja bezbednosni propust u računarskom softveru ili sistemu koji je otkriven od strane sajber napadača, ali je nepoznat programeru i prodavcu softvera. Dakle, to je skrivena bezbednosna rupa. Nemoguće je odmah je sanirati jer niko za nju ne zna, čak ni nakon što se pojavi. Razumevanje i popravljanje ranjivosti nultog dana može potrajati mesecima, pa čak i godinama.
Termin ‘Nulti dan’ se koristi jer programer softvera nije imao ni jedan dan na raspolaganju da ispravi ovu bezbednosnu grešku.
Eksploatacija nultog dana: Ovo je deo koda koji omogućava instalaciju malvera ili fišing mehanizama, kako bi se ostvario neovlašćeni pristup sistemu.
Napad nultog dana: Sajber kriminalci u napadu nultog dana koriste već poznatu eksploataciju protiv računara, mreže ili softverskog sistema. Ovaj napad može biti izuzetno opasan jer ne postoji poznata odbrana koja bi ga mogla zaustaviti u trenutku lansiranja.
Koje su opasnosti i motivi napada nultog dana? Nastavite čitanje da biste saznali više!
Zašto su napadi nultog dana opasni?
Napadi nultog dana su sve prisutniji u domenu sajber bezbednosti. Najveći problem je upravo misterija vezana za eksploataciju nultog dana, odnosno bezbednosna ranjivost koja nije poznata programerima.
Ponekad ovakav bezbednosni propust ostaje neotkriven mesecima. Stručnjaci za softver ne mogu da reaguju i poprave ranjivost dok napad ne bude otkriven. Napadi nultog dana su izuzetno opasni jer ih antivirusni programi ne mogu otkriti skeniranjem baziranom na potpisima.
Korisnik ili organizacija mogu pretrpeti značajne gubitke zbog ovog tipa napada. Mnogi sajber kriminalci koriste eksploatacije nultog dana za ostvarivanje finansijske koristi, često uz pomoć ransomvera.
Prema podacima sa veb stranice Checkpoint, napadači su ostvarili 830.000 pokušaja u roku od 72 sata nakon što je otkrivena ranjivost Log4j.
Motivi napadača nultog dana
- Kradljivci podataka: Osnovni cilj sajber napadača je sticanje finansijske dobiti. Oni kradu finansijske podatke i osetljive informacije, kao što su izvodi sa bankovnih računa i UPI kodovi.
- Haktivisti: Neki napadači ciljaju vladine institucije iz političkih ili socijalnih motiva. Mogu da objavljuju osetljive podatke ili uništavaju veb stranice.
- Napadači sponzorisani od strane države: Vlade i državne agencije danas koriste eksploatacije nultog dana za špijunažu, sajber ratovanje ili prikupljanje obaveštajnih podataka.
- Hakeri sa belim šeširima: Ovi hakeri nemaju zle namere. Oni koriste ranjivosti nultog dana da bi ih proverili i obavestili proizvođače softvera kako bi se te ranjivosti otklonile.
- Vandalski napadači: Određeni napadači koriste ranjivosti da bi izazvali haos, oštetili sisteme ili ometali servise iz osvete ili radi zabave.
- Preprodavci ranjivosti: Sajber kriminalci mogu prodavati ranjivosti i eksploatacije nultog dana onome ko ponudi najviše, uključujući države, kriminalce i kompanije.
- Kriminalne mreže: Određene kriminalne organizacije koriste napade nultog dana u svojim aktivnostima, kao što su trgovina drogom, krijumčarenje ljudi i druge vrste kriminala.
Iako ovo predstavlja samo nekoliko tipova hakera, važno je biti svestan sajber pretnji kako bi se mogli preduzeti koraci za prevenciju i održavanje bolje sajber bezbednosti.
Kako se dešava napad nultog dana?
Napadači ciljaju vladine službe, hardver, softver, IoT uređaje, velike kompanije, ranjive sisteme i drugu ključnu infrastrukturu.
Hajde da razumemo kako funkcionišu napadi nultog dana:
Korak I: Sajber kriminalci pokušavaju da pronađu bezbednosne propuste u poznatim aplikacijama, platformama ili veb stranicama. Ova ranjivost može biti bilo kakav nedostatak u softveru, kao što je kod sa greškama, nedostatak enkripcije ili nezaštićeni deo koda koji omogućava neovlašćeni pristup.
Korak II: Napadač uoči ranjivost u softveru pre nego što to učine programeri i prodavci softvera. On razume ranjivost i stvara eksploataciju nultog dana. Napadač koristi ovaj kod za sprovođenje napada.
Eksploatacija nultog dana može biti kod sa malverom koji može dalje širiti druge malvere nakon instalacije. Ovi kodovi su izuzetno opasni jer se mogu proširiti po celom sistemu i naneti štetu.
Kod za eksploataciju može takođe delovati kao administrator ili vršiti zlonamerne aktivnosti. U ovom trenutku programer nije svestan ranjivosti. Napadač takođe može prodati ovu ranjivost ili eksploataciju nultog dana na crnom tržištu po visokoj ceni.
Korak III: Napadač planira ciljani ili masovni napad i distribuira eksploataciju nultog dana u skladu sa svojim namerama. To može uraditi putem masovnih fišing imejlova ili naprednih „spear fišing“ napada koji su usmereni na specifične žrtve.
Korak IV: Žrtva preuzima ili instalira malver putem fišing imejla ili klikom na zlonamerne veb stranice. Malver inficira pregledač, operativni sistem, aplikacije ili hardver.
Korak V: Prodavac softvera otkriva bezbednosni propust, ili putem testiranja ili zahvaljujući izveštajima klijenata. Obaveštava tim programera o problemu. Softverski stručnjaci rešavaju ranjivost i izdaju zakrpu. Svako ko ažurira softver na svom sistemu više nije podložan bezbednosnom propustu.
Vrste sistemskih ranjivosti u napadu nultog dana
Evo nekih od ranjivosti koje ciljaju napadači nultog dana:
- Nedostaci operativnog sistema: Napadači mogu dobiti dubok pristup sistemu eksploatišući ranjivosti u operativnim sistemima, aplikacijama ili serverima.
- Veb pretraživači i dodaci: Iskorišćavanje veb pretraživača je uobičajena taktika koju napadači koriste da bi dobili potpun pristup sistemu. Napadači takođe ciljaju veb dodatke, ekstenzije pretraživača i plug-inove, kao što su Java i Adobe Flash.
- Hardverske ranjivosti: Neki napadi nultog dana ciljaju hardverske ranjivosti kao što su firmver i čipset mobilnog ili računarskog sistema. Ove ranjivosti mogu biti složene za popravljanje, jer zahtevaju ažuriranje hardvera.
- Mrežni protokoli: Napadači iskorišćavaju propuste u mrežnim protokolima ili mrežnim uređajima, kao što su ruteri i svičevi. Ova ranjivost može poremetiti mrežnu vezu sistema i omogućiti neovlašćeni pristup.
- Računarski crvi: Hakeri mogu iskoristiti računarske crve dok zaraze host sistem. Ovaj iznenadni napad crvima nultog dana može biti teško otkriti dok se šire internetom i nanose štetu.
- Malver nultog dana: Ovaj malver je nepoznat i za njega ne postoji specifičan antivirusni softver. Napadač može distribuirati ovaj malver preko zlonamernih veb stranica, imejlova i drugih ranjivih veb lokacija i aplikacija.
- Druge ranjivosti: Tu spadaju oštećeni algoritmi, nedostatak enkripcije podataka, bezbednosni problemi sa lozinkama, nedostajuća autorizacija itd.
Kako prepoznati napade nultog dana
Stručnjacima i prodavcima softvera je teško otkriti napade nultog dana. Tek kada se identifikuje eksploatacija, dolazimo do detaljnijih informacija o napadu nultog dana.
Evo nekoliko načina za identifikaciju napada nultog dana:
- Analiza koda: Analiza koda proverava mašinski kod datoteke kako bi otkrila sumnjive aktivnosti. Ovaj metod ima svoja ograničenja, a otkrivanje malvera ili greške je teško ako je kod kompleksan.
- Analiza ponašanja: Neobjašnjiv porast saobraćaja, neobičan pristup datotekama i neuobičajeni sistemski procesi mogu ukazivati na napade nultog dana.
- Sistemi za detekciju upada (IDS): IDS mogu otkriti zlonamerne aktivnosti. Takođe identifikuju ranjivosti i poznate eksploatacije.
- Sandbox tehnika: Ova tehnika izoluje aplikaciju od ostatka sistema. Može sprečiti širenje napada nultog dana na druge delove sistema.
- Skeniranje ranjivosti: Skeniranje ranjivosti ima važnu ulogu u otkrivanju napada nultog dana. On identifikuje, skenira, postavlja prioritete, popravlja i ublažava ranjivosti.
- Upravljanje zakrpama: Upravljanje zakrpama primenjuje zakrpe na ranjive sisteme. Obično zavisi od skeniranja i procene ranjivosti.
Kako sprečiti napade nultog dana
Prevencija napada nultog dana je izuzetno izazovna, budući da su same ranjivosti nepoznate programerima softvera. Sledi nekoliko najboljih praksi za sprečavanje napada nultog dana za preduzeća i organizacije.
- Bezbednosni program: Izgradite dobro osmišljen bezbednosni program, uzimajući u obzir tip poslovanja i njegove rizike. Formirajte snažan tim.
- Pružalac usluga upravljane bezbednosti: Pronalaženje odgovarajućeg dobavljača bezbednosnih usluga koji mogu da nadgledaju preduzeća 24/7. Oni mogu ostati oprezni u pogledu potencijalnih pretnji poput fišinga i štititi organizacije od sajber kriminala.
- Instalirajte robustan firewall za veb aplikacije: Robustan zaštitni zid skenira dolazni saobraćaj, proverava pretnje i blokira sve zlonamerne sajtove.
- Poboljšajte upravljanje zakrpama: Napredne mogućnosti upravljanja zakrpama izbegavaju napade nultog dana. Olakšavaju ublažavanje svih ranjivosti softvera.
- Upravljanje ranjivostima: Prioritet treba dati programu za upravljanje ranjivostima, jer on otklanja i ublažava sve ranjivosti i smanjuje sveukupne rizike softverskog projekta.
- Dosledno ažurirajte softver: Redovno ažuriranje softvera smanjuje verovatnoću napada nultog dana. Sajber kriminalci imaju veliko znanje o bezbednosnom softveru organizacije, stoga je redovno ažuriranje obavezno.
- Često testiranje: Kada programeri softvera vrše česte simulacije i testiranja, to će im pomoći da razjasne potencijalne lokacije ranjivosti nultog dana.
- Obučite i obezbedite alate zaposlenima: Obučite svoje zaposlene o sajber napadima i socijalnom inženjeringu. Obezbedite im alate za prijavu i otkrivanje fišing kampanja i sumnjivih pretnji.
- Plan rezervne kopije: Uvek imajte plan oporavka, kako organizacija ne bi izgubila osetljive podatke.
Primeri napada nultog dana
Sledi nekoliko stvarnih primera napada nultog dana:
#1. Stuxnet: Ovaj napad nultog dana otkriven je 2010. od strane timova za bezbednost NSA i CIA. Bio je to zlonamerni računarski crv koji je ciljao sisteme za nadzornu kontrolu i prikupljanje podataka (SCADA). Stuxnet je oštetio iranski nuklearni program, iskoristivši višestruke ranjivosti nultog dana u Windows-u kako bi ovladao industrijskim sistemima i njihovim operacijama.
#2. Heartbleed: Heartbleed je ranjivost nultog dana koja je uticala na biblioteku za šifrovanje pod nazivom OpenSSL. Godine 2014, ovaj propust je omogućio napadačima da ukradu osetljive podatke sa veb sajtova i usluga koje su koristile pogođenu verziju OpenSSL-a. Ovaj napad je ukazao na važnost brzog rešavanja bezbednosnih ranjivosti.
#3. Shellshock: Shellshock je ranjivost nultog dana otkrivena u Bash (Bourne-Again Shell) komandnom tumaču u septembru 2014. Ovaj napad nultog dana je omogućio sajber napadačima da dobiju neovlašćen pristup i izvršavaju proizvoljne komande.
#4. Adobe Flash Player: Hakeri su otkrili višestruke ranjivosti nultog dana u Adobe Flash Playeru. U ovom napadu, sajber kriminalci su koristili zlonamerne Flash datoteke u prilozima imejlova ili na veb lokacijama kako bi stekli potpunu kontrolu nad sistemima.
#5. Zoom: Napadači su 2020. pronašli ranjivost nultog dana u platformi za video konferencije Zoom. U ovom napadu, napadač bi mogao daljinski pristupiti korisnikovom sistemu ako je korisnik koristio stariju verziju Windows-a. Haker je mogao kontrolisati sistem korisnika i pristupiti svim podacima.
#6. Apple iOS: Apple-ov iOS je postao žrtva ranjivosti nultog dana, omogućavajući napadačima da daljinski kompromituju iPhone uređaje 2020. i septembra 2023. Pegasus špijunski softver je iskoristio ovu ranjivost i ciljao iOS uređaje koji se koriste od strane mnogih profesionalaca, novinara i državnih službenika.
#7. Operacija Aurora: Operacija Aurora je imala za cilj napad na organizacije koje su uključivale Google, Adobe Systems, Akamai Technologies, Rackspace, Juniper Network, Yahoo, Symantec i Morgan Stanley.
Google je ovaj napad otkrio 2010. godine, iako je sajber napad započeo sredinom 2009. i nastavio se do kraja godine. Napadač je iskoristio ranjivost nultog dana u Internet Explorer-u za pristup Google-u i drugim kompanijama.
#8. Twitter: 2022. godine, Twitter je pretrpeo povredu podataka zbog napada nultog dana. Napadači su pronašli listu od 5,4 miliona naloga koristeći ranjivost nultog dana na ovoj platformi društvenih medija.
Šta učiniti ako postanete žrtva napada nultog dana?
- Izolujte pogođene sisteme kada se napad potvrdi.
- Sačuvajte digitalne dokaze poput snimaka ekrana, izveštaja ili drugih informacija koje mogu biti korisne u istrazi.
- Konsultujte se sa svojim bezbednosnim timom, koji je specijalizovan za rešavanje ovakvih napada, kako biste preduzeli potrebne mere opreza.
- Ublažite ranjivost što je pre moguće uz pomoć softverskih i bezbednosnih timova. Oporavite pogođene sisteme i uređaje.
- Analizirajte kako je došlo do napada nultog dana i isplanirajte program upravljanja bezbednošću za budućnost.
- Obavestite zainteresovane strane, pravne timove i nadležne organe o napadu.
Važno je razmotriti preduzimanje pravnih mera ako organizacija pretrpi ozbiljno narušavanje bezbednosti podataka.
Zaključak
Napadi nultog dana predstavljaju veliku opasnost za sajber bezbednost. Teško ih je otkriti i ublažiti. Neophodno je pratiti najbolje prakse kako bi se izbegli ovi opasni napadi.
Takođe, formiranje snažnog tima za bezbednost softvera, sa istraživačima i programerima, može pomoći u saniranju ranjivosti nultog dana.
U nastavku sledi pregled najboljeg softvera za usklađivanje sa sajber bezbednošću kako biste ostali zaštićeni.