Brze veze
Ključni zaključci
- SATA diskovi naglašavaju veliki kapacitet skladištenja, što ih čini ekonomičnim i lako dostupnim za svakodnevnu upotrebu.
- SAS diskovi nude veću brzinu i pouzdanost u poređenju sa SATA diskovima, što ih čini boljim izborom za zahtevne aplikacije i serverska okruženja.
- SATA diskovi su prikladniji za dodavanje velike količine memorije na kućni računar ili lokalni NAS, dok su SAS diskovi efikasniji za servere i poslovna okruženja.
Interfejsi kao što su SATA i SAS omogućavaju matičnim pločama da ostvare vezu sa HDD i SSD uređajima, omogućavajući im da pokreću operativne sisteme, izvršavaju programe i obavljaju gotovo sve funkcije koje su računari sposobni da rade.
Međutim, uz toliko različitih primena i stručnih termina, lako se izgubiti u pojmovima kao što su „SATA“ i „SAS“. Šta oni zapravo predstavljaju? Po čemu se razlikuju? I koji odabrati?
Šta je SATA?
SATA, ili Serial Advanced Technology Attachment konektor, koristi standardni raspored od 15 pinova za napajanje i 7 pinova za prenos podataka. SATA diskovi su široko rasprostranjeni jer im je prioritet kapacitet skladištenja nad brzinom, što rezultira povoljnom cenom i lakom dostupnošću za masovno skladištenje podataka.
CyberVam/Shutterstock
Iako su SATA diskovi fokusirani na kapacitet skladištenja, to ne znači da su spori. Većina SATA diskova za potrošače radi na brzinama od 5400 RPM, ali mogu doseći i 7200 RPM. Iako nisu brzi kao SAS diskovi, SATA diskovi su više nego adekvatni za većinu korisnika i njihove računarske potrebe.
SATA diskovi su takođe ekonomični, što ih čini idealnim rešenjem za skladištenje u mnogim situacijama, kao što je izgradnja DIY NAS sistema ili redovno pravljenje rezervnih kopija podataka. Čak i uz sveprisutnost SSD-ova, SATA HDD-ovi su i dalje popularni za potrebe velikog skladištenja podataka.
Šta je SAS?
SAS je akronim za Serial Attached Small Computer System Interface. Koristi sličan konektor kao SATA, sa 15 pinova za napajanje i 7 za prenos podataka. Međutim, razlika u rasporedu pinova za napajanje i podatke nije tako izražena kao kod SATA konektora.
Adamantios/Wikimedia
SAS diskovi su brži i pouzdaniji od SATA diskova u pogledu brzine prenosa podataka. Iako SATA konektor obezbeđuje brzinu pri skladištenju, izlazni podaci se ne prenose istom brzinom. SAS prevazilazi ovaj problem tako što podatke prenosi istom brzinom kojom ih prima.
Obično se koriste u zahtevnim aplikacijama i serverskim okruženjima koja su dizajnirana za rad 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji. Prema Toshiba, jednom od vodećih proizvođača HDD-ova, srednje vreme između kvarova (MTBF) za SAS diskove kreće se od 1,4 do 2,5 miliona sati rada pri temperaturama između 5 i 55 stepeni Celzijusa. Nasuprot tome, MTBF za SATA diskove opšte namene iznosi oko 600.000 sati rada pri istoj temperaturi. Sajt za poređenje Diffen navodi razliku od 1,2 do 1,6 miliona sati rada na 45 stepeni Celzijusa za SAS, naspram 700.000 do 1,2 miliona sati na 25 stepeni Celzijusa za SATA diskove.
Ipak, SAS diskovi troše više energije, te je uobičajena praksa da se na serverima koriste SAS diskovi za učitavanje operativnog sistema, dok se SATA diskovi koriste za skladištenje podataka. To je takođe zbog toga što se SAS diskovi više fokusiraju na brzinu prenosa podataka nego na kapacitet skladištenja, što znači da SAS diskovi sa više od 500 GB mogu biti znatno skuplji.
SATA protiv SAS: Koja je razlika?
I SATA i SAS diskovi imaju svoje prednosti i nedostatke, stoga je ovde data tabela radi lakšeg poređenja.
SATA |
SAS |
|
---|---|---|
Tip konektora |
15-pinski napajanje, 7-pinski podaci (razdvojeni konektor) |
15-pinski napajanje, 7-pinski podaci (spojeni konektor) |
Brzina |
5400 do 7200 RPM, prenos podataka do 6Gb/s |
7200 do 15000 RPM, prenos podataka do 12Gb/s (sa dva SAS porta) |
Pouzdanost |
700.000 do 1,2 miliona sati na 25°C, može otkazati tokom ili nakon dužeg perioda upotrebe |
1,2 miliona do 1,6 miliona sati na 45°C, dizajniran za rad 24/7 |
Cena |
1TB diskovi počinju od ~25 USD |
Relativno skuplji. 1TB diskovi počinju od 35 do 40 USD. |
Slučajevi upotrebe |
Potrošački računari, laptopovi i rešenja za skladištenje |
Poslovna okruženja poput servera i data centara |
Naravno, postoje i druge vrste konekcija, pogotovo kada je reč o potrošačkim računarima. SATA, u poređenju sa NVMe i M.2, zaostaje u pogledu pouzdanosti i brzine. Čak i PCIe SSD-ovi mogu biti dobra alternativa u poređenju sa SATA.
Da li treba koristiti SATA ili SAS?
Kao što je verovatno već jasno, obe tehnologije imaju specifične primene. Ako želite da dodate veliku količinu memorije svom računaru ili lokalnom NAS uređaju, SATA je generalno bolja opcija. Ne samo da dobijate puno prostora za skladištenje po relativno niskoj ceni, već dobijate i pristojne brzine prenosa podataka u slučaju da premeštate podatke na interni HDD ili preko mreže na NAS.
Međutim, ako tražite skladište za server, radnu stanicu sa intenzivnom obradom, data centar ili bilo koje drugo poslovno okruženje, SAS je bolji izbor. Dobijate brže i pouzdanije skladište dizajnirano za neprekidan rad bez otkazivanja. Uz to, naravno, dolazi i viša cena. SAS disk od 1TB može biti znatno skuplji od SATA diska od 1TB zbog njegove popularnosti. Tačan trošak može varirati od proizvođača do proizvođača, ali SAS diskovi su generalno skuplja opcija.
Sve u svemu, izbor se svodi na to za koju svrhu ćete koristiti svoj disk. Ako ga samo želite ubaciti u računar da služi kao masovno skladište, bolje je da koristite SATA. Međutim, ako želite da nadogradite skladište na serveru ili vam je potreban disk koji će biti stalno aktivan, SAS je pravi izbor.