Ključni Zaključci
- OpenBSD i FreeBSD se razlikuju u procesima instalacije; OpenBSD zahteva više tehničkog iskustva i poseduje spartanski interfejs, dok FreeBSD nudi lakši i intuitivniji instalacioni program.
- OpenBSD je primarno fokusiran na bezbednost i poznat je po svojoj strogosti u pogledu ispravnosti koda. S druge strane, FreeBSD se pozicionira kao operativni sistem opšte namene, sa zapaženom istorijom u pokretanju internet infrastrukture tokom dot-com ere.
- FreeBSD se može pohvaliti kvalitetnijom dokumentacijom, uključujući sveobuhvatan priručnik koji služi i kao stručni referentni materijal i kao uvod za nove korisnike. Dokumentacija OpenBSD-a je više usmerena na iskusne korisnike i estetski podseća na stil 1990-ih.
OpenBSD i FreeBSD su potomci originalne Berkeley Software Distribution, ili BSD-a, koji je razvijen na Univerzitetu Berkli od kraja 1970-ih do 1990-ih.
Kao popularni projekti otvorenog koda, stekli su svoju bazu sledbenika kao alternativu Linuxu. Ali, u čemu se tačno razlikuju i koji bi mogao biti pravi izbor za vas?
Proces Instalacije: OpenBSD protiv FreeBSD-a
I OpenBSD i FreeBSD nude instalacione programe koji omogućavaju particionisanje i instalaciju operativnih sistema na vaš računar, slično kao kod Linux distribucija. Ipak, iskustvo instalacije ova dva OS-a se značajno razlikuje.
OpenBSD pretpostavlja značajno računalarsko iskustvo, a njegov interfejs je vrlo spartanski. Instalacionu sliku preuzimate sa zvanične veb stranice, slično kao kod Linuxa, prebacujete je na prenosivi medij i pokrećete računar.
Nakon pokretanja, dočekuje vas tekstualna konzola. Nema grafičke instalacije ili „live“ medija, kao što je slučaj sa većim Linux distribucijama. Instalacioni program pokrećete iz terminala i odgovarate na pitanja o tipu tastature i željenoj regiji.
Ako napravite grešku, jedina opcija vam je da pritisnete Ctrl + C i krenete ispočetka. Instalacioni proces je sličan onima kod distribucija koje su fokusirane na eksperte, kao što su Arch ili Gentoo.
Nakon toga, birate koje „skupove datoteka“ želite da uključite u sistem. Programeri preporučuju podrazumevane opcije za nove korisnike. Zatim konfiguršete root lozinku i sve druge korisničke naloge. Sledeći korak je pokretanje vašeg novog OS-a.
Instalacioni program FreeBSD-a je sličan, ali sa doteranijim izgledom. Ipak, i dalje je zasnovan na tekstu. Ako ste ikada instalirali igre na MS-DOS sistemima 90-ih, FreeBSD instalacioni program će vam delovati poznato.
On vas takođe vodi kroz proces podešavanja FreeBSD mašine, uključujući formatiranje particija koje FreeBSD naziva „slices“, odabir softvera, konfiguraciju internet konekcije i podešavanje korisnika i vremenskih zona.
Iako vizuelno izgleda prijatnije, FreeBSD instalacioni program takođe pretpostavlja poznavanje operativnih sistema baziranih na Unix-u, slično kao i OpenBSD.
FreeBSD ima prednost u odnosu na OpenBSD jer poseduje intuitivniji instalacioni program kroz koji možete proći bez uputstava ukoliko ste već instalirali operativni sistem.
Upotreba i Aplikacije
OpenBSD i FreeBSD imaju korene u 386BSD projektu, čiji je cilj bio prebacivanje BSD kodne baze na Intel 80386 procesore, ali su namenjeni različitim tržištima.
OpenBSD je osnovao Teo de Radt nakon nesuglasica sa drugim NetBSD programerima. Sam NetBSD je bio još jedan izdanak 386BSD-a.
OpenBSD je najpoznatiji po svom fokusu na bezbednost. Prema zvaničnoj veb stranici projekta, od septembra 2023. godine, u podrazumevanoj instalaciji su pronađene samo dve udaljene ranjivosti „još od davnih dana“.
OpenBSD je prvobitno bio popularan za kreiranje rutera i mrežnih prolaza „od nule“, često sa korišćenim komponentama, u malim ISP-ovima tokom 90-ih. Iako se danas koriste namenski hardverski uređaji, OpenBSD i dalje zadržava fokus na bezbednosti kroz naglasak na ispravnosti koda.
Posvećenost OpenBSD-a tehničkom kvalitetu je verovatno razlog zašto su komponente koje su prenete na druge sisteme, poput OpenSSH-a i tmux-a, postale široko popularne izvan OpenBSD ekosistema. OpenSSH je čak podrazumevano instaliran na Windows 10 i 11.
FreeBSD, s druge strane, iako je originalno bio fokusiran na servere, više se pozicionira kao sistem opšte namene.
Kao i OpenBSD, FreeBSD je bio popularan operativni sistem za pokretanje infrastrukture tokom dot-com buma 90-ih. Yahoo je bio poznat po tome što se u velikoj meri oslanjao na FreeBSD u svom vrhuncu, a Netflix-ova Open Connect mreža za isporuku sadržaja upravlja mnogim sesijama gledanja strimovanog sadržaja.
Kvalitet Dokumentacije
I OpenBSD i FreeBSD održavaju dokumentaciju za svoje sisteme.
Dokumentacija OpenBSD-a je slična ostatku sistema: koncizna i usmerena na stručnjake. Vizuelno, veb stranica projekta je kao da je „zaglavljena“ u 1990-im, uprkos često neobičnim temama izdanja OpenBSD-a.
Pored svojih „man“ stranica, OpenBSD održava odeljak sa „Često postavljanim pitanjima“ koji služi kao svojevrsni priručnik. Oni obrađuju manje detalje, kao što su instalacija i bezbednost sistema.
FreeBSD-ov pristup dokumentaciji je doteraniji. FreeBSD ima kvalitetne „man“ stranice, ali je najbolja karakteristika sistema možda Priručnik. On je dovoljno informativan da posluži kao referenca za iskusne korisnike, ali objašnjava dovoljno osnovnih koncepata za one koji nemaju toliko iskustva sa sistemima sličnim Unix-u da služi kao uvod.
FreeBSD ovde pobeđuje OpenBSD u pogledu kvaliteta dokumentacije.
Implementacija Zaštitnog Zida
I OpenBSD i NetBSD promovišu bezbednost, a jedan od načina da to postignu je obezbeđivanje zaštitnog zida.
U skladu sa fokusom OpenBSD-a na bezbednost, projekat je razvio sopstveni program zaštitnog zida, pf, za filtriranje paketa. Kao i sa drugim komponentama, pf je široko prenesen na druge sisteme. Pf je čak deo macOS-a, koji je delimično baziran na FreeBSD-u.
Kao i OpenBSD, FreeBSD koristi pf kao jedan od glavnih programa zaštitnog zida, ali su dostupni i IPFW i IPFILTER. FreeBSD priručnik posvećuje najviše pažnje pf-u, ali napominje da se njihova prenesena verzija značajno razlikuje od verzije OpenBSD-a.
Potrebno je vreme i stručnost za konfigurisanje zaštitnog zida na oba sistema da bi oni funkcionisali kao improvizovani ruter. OpenBSD ima prednost za ljude koji su odlučni da naprave „uradi sam“ ruter zbog svog usredsređenog fokusa na bezbednost.
Desktop Okruženja
Iako su OpenBSD i NetBSD razvijeni prvenstveno za servere, moguće ih je koristiti i kao desktop sisteme.
OpenBSD može da instalira X server i osnovno okruženje sa fvwm menadžerom prozora. Kao i sve ostalo, vizuelno je „povratak u 90-e“. Možete instalirati druga okruženja putem menadžera paketa.
FreeBSD nudi mnoga od istih okruženja menadžera prozora i radnih okruženja koja biste pronašli u Linux distribucijama.
Instaliranje GUI-a je malo kompleksnije na oba sistema, slično kao kada se to radi na Arch ili Gentoo. FreeBSD bi mogao biti pobednik u ovom slučaju, jednostavno zato što možete instalirati kompletne desktop sisteme, kao što su TrueOS ili MidnightBSD, koji dolaze sa gotovim desktop okruženjem.
Podrška Hardveru: OpenBSD naspram FreeBSD-a
Ako vam se podrška drajvera otvorenog koda i vlasničkog hardvera na Linux-u čini frustrirajućom, izbor je još ograničeniji kod operativnih sistema zasnovanih na BSD-u, jednostavno zato što su oni mnogo manje zastupljeni od Linuxa, barem na desktop računarima.
Najveći izazovi, kao i kod Linuxa, su grafika i Wi-Fi.
OpenBSD podržava AMD i Intel čipove, ali ne i Radeon, jer kompanija ne daje tehničke informacije programerima. Međutim, dostupan je veliki broj drajvera za Wi-Fi.
FreeBSD podržava glavne proizvođače grafičkih kartica, kao i Wi-Fi.
Kao i kod mnogih modernih Linux distribucija, X server zahteva minimalnu konfiguraciju ili je uopšte ne zahteva da bi funkcionisao na oba sistema. Pošto su prvenstveno orijentisani na servere, oni će po podrazumevanoj vrednosti raditi u konzolnom režimu. Povezivanje na Wi-Fi je takođe komplikovanije, dok žičane veze obično rade bez problema.
Upravljanje Paketima u FreeBSD-u i OpenBSD-u
I OpenBSD i FreeBSD nude upravljanje paketima kako bi olakšali instalaciju softvera, slično kao kod modernih Linux distribucija. Na oba sistema možete kompajlirati „portove“ iz izvornog koda, ali imate mogućnost i brze instalacije binarnih paketa. Ova druga opcija je sve češća u oba sistema.
OpenBSD koristi programe pkg_add i pkg_info za instaliranje i traženje paketa.
Komanda za pakete FreeBSD-a se naziva „pkg“ i sve operacije se obavljaju unutar jednog programa. Ovaj pristup deluje jednostavnije.
Koji je Sistem Sigurniji? OpenBSD ili FreeBSD
I OpenBSD i FreeBSD naglašavaju svoju posvećenost bezbednosti. FreeBSD je sistem opšte namene, ali je OpenBSD, kao što je očigledno, opsesivan u svom pristupu kodiranju i dizajnu sistema. Oni koji su zaista zabrinuti za bezbednost verovatno će izabrati OpenBSD.
Popularnost
Iako popularnost ne bi trebala biti jedini faktor u izboru operativnog sistema, ona će uticati na mogućnost pronalaska softvera i podrške. Dok OpenBSD ima reputaciju u zajednici otvorenog koda zbog svoje posvećenosti bezbednosti, pa čak i razigrane strane sa temama izdanja, čini se da FreeBSD ima širu podršku.
Teško je proceniti koliko se široko koriste oba sistema u praksi, ali FreeBSD ima viši rang od OpenBSD-a na distrowatch.com od septembra 2023. godine, na osnovu broja poseta njihovim veb stranicama.
Sada Možete Izabrati Pravi BSD za Pravi Zadatak
Odlučivanje između OpenBSD-a i FreeBSD-a može biti zastrašujuće, ali odluka će se verovatno svesti na to koliko vam je bezbednost važna. Ako želite siguran i čvrst operativni sistem, najbolja opcija je OpenBSD. Za opštiji BSD sistem, koristite FreeBSD ili NetBSD.